Robijaši u Hrvatskoj stave VR naočale i ulaze u sukob: 'Oni tada uče, imamo listu čekanja!'

Naočale za virtualnu stvarnost danas se najčešće povezuju sa zabavom. No u Hrvatskoj su postale i alat u radu s počiniteljima kaznenih djela.

Program se provodi kroz kombinaciju teorijskog dijela, iskustva virtualne stvarnosti i završne evaluacije. Sudionici se sastaju jednom tjedno ili jednom u dva tjedna, a program traje koliko je potrebno za četiri do šest susreta.

"Prvo radimo kroz teorijski dio, kroz bilježnicu, a onda ulazimo u iskustvo VR-a, a na kraju evaluacija svega", objašnjava Tanja Novosel, probacijska službenica.

U projektu je dosad sudjelovalo 85 hrvatskih osuđenika. Kroz virtualnu stvarnost uče kako se nositi sa situacijama koje ih mogu dočekati u svakodnevnom životu.

Primjerice, kada osoba stavi VR naočale, može se naći u situaciji u kojoj nije platila stanarinu i mora odlučiti kako će riješiti problem.

Osim upravljanja financijama, osuđenici u virtualnom svijetu rješavaju problemske situacije povezane sa sukobima u obitelji i na radnom mjestu, ali i rizičnim situacijama u prometu.

PRIPREMITE SE! /

Zagrepčane čekaju nove gužve? Kreću milijunski radovi na tramvajskim prugama

Pogreške bez posljedica

Jedan od scenarija simulira putovanje od točke A do točke B. No vlak kasni ili ga nema, pa sudionik mora odlučiti što će učiniti.

"Nekakvi klasični stilovi reagiranja osuđenika su ili impulzivan stil ili izbjegavajući. Upravo to želimo izbjeći i želimo osvijestiti da postoje alternative", kaže Vesna Zelić Ferenčić, koordinatorica projekta.

Prednost virtualnog okruženja je u tome što sudionici mogu pogriješiti – i to više puta – a pritom ne snose stvarne posljedice svojih odluka.

"Nudi mu se na neki način puno mogućnosti da ima bezbroj pogrešaka, a za to ne snosi nikakve sankcije. Jednostavno to doživljavaju kao igru, kao nešto novo, ne doživljavaju to kao učenje, nego kao nešto potpuno novo. Ali prije svega, mi znamo da je velika korist", kaže Maja Vučić Blažić, voditeljica Odjela tretmana u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu.

Dosadašnja iskustva pokazuju da su osuđenici takav način rada vrlo dobro prihvatili.

"VR je jedno uranjajuće iskustvo gdje oni baš dožive jedan 'a-ha' moment. Ima tu nešto za mene što ja mogu naučiti. Mogu to povezati sa svojim svakodnevnim životom, sa sobom, a to onda znači da je proces učenja uspješan", kaže Tanja Novosel.

REPORTAŽA DIREKTA /

Ušli smo u bosanski Alcatraz, direktor: 'Tko preskoči, slobodan je'

U Zatvorskoj bolnici već postoji lista čekanja

Posebno velik interes za sudjelovanje u programu zabilježen je u zagrebačkoj Zatvorskoj bolnici.

"Kada se spomene VR, mi imamo doslovce listu čekanja. Kad ću se ja uključiti u program, kad ja mogu isprobati? Tako da je zaista veliki interes", ističe Maja Vučić Blažić.

U projekt nije uključeno samo 85 osuđenika. Edukaciju o korištenju virtualne stvarnosti u radu, kroz osam virtualnih scenarija, prošlo je i 90 službenika.

Cilj edukacije službenika bio je osigurati da se takav način rada nastavi i nakon završetka projekta.

„Cilj nam je bio omogućiti održivost i omogućiti jedno cjeloživotno učenje i kontinuitet edukacije za službenike koji rade u zatvorskom sustavu i tretmanu. Kako za nove službenike, tako i za službenike koji dugo rade u sustavu“, kaže Vesna Zelić Ferenčić.

Projekt završava, ali virtualna stvarnost ostaje u sustavu. Dvadesetak setova VR naočala i dalje će se koristiti u radu s osuđenicima, u nadi da će im iskustva iz virtualnog svijeta pomoći da u onom stvarnom donesu bolje odluke.