Virovitička policija u petak je izvijestila da su zaprimili kaznenu prijavu 54-godišnje žene koja je postala žrtva internetske prevare. Nesretna žena je tijekom ožujka i travnja 2025. putem društvene mreže stupila u kontakt s osobom koja se lažno predstavljala kao vojnik iz SAD-a - obećavao joj je romantičnu vezu te ju je, lažnim prikazivanjem činjenica, naveo da mu uplati novac za navodni dolazak u Hrvatsku.

Prije nego što je posumnjala da se radi o prevari, žena je u tri navrata na dva hrvatska bankovna računa uplatila iznos veći od šest tisuća eura da bi na kraju događaj prijavila policiji. Kriminalistička istraga utvrdila kako je nevjerojatan tijek događaja: 75-godišnja žena počinitelju je omogućila da na njezin račun u dva navrata zaprimi više od tri tisuće eura. Novac je zatim proslijedila na druge račune i time, sumnja policija, počinila kazneno djelo pranja novca. 

Nažalost, nije ovo prvi i jedini slučaj "romantične" prevare u Hrvatskoj, a sličnih primjera i u budućnosti bi moglo biti sve više.

Zaljubljivnje preko interneta - da bi se na kraju ispostavilo kako ta osoba uopće nije onakva kakvom se predstavlja, bila je polazna točka točka razgovora reporterke Ivane Ivande Rožić sa stručnjakom za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju Tomislavom Vazdarom, koji je razotkrio zastrašujuću pozadinu online prijevara. One ne završavaju samo na slomljenom srcu i praznom bankovnom računu, već mogu dovesti do ucjena, radikalizacije, pa čak i modernog ropstva i trgovine ljudima.

Vazdar, koji se nedavno vratio s konferencije Ujedinjenih naroda u Rimu posvećene borbi protiv organiziranog kriminala, upozorava da su romantične prijevare sofisticirane operacije iza kojih više ne stoje pojedinci u mračnim podrumima, već organizirane kriminalne skupine, ponekad čak i uz sponzorstvo pojedinih država. Meta može biti bilo tko, bez obzira na dob, spol ili obrazovanje.

POLICIJA UPOZORAVA /

Hrvatica pokradena bez milosti: Pazite za koliko ju je opelješio 'kripto stručnjak'

Anatomija jedne online prijevare

Sve obično počinje bezazleno, na nekoj od društvenih mreža ili aplikacija za upoznavanje poput Tindera. Predatori, vješti u prepoznavanju ranjivih i usamljenih osoba, stupaju u kontakt. Predstavljaju se kao idealni partneri: lijepi, uspješni, bogati i puni razumijevanja.

"Nakon početnog kontakta, prevarant predlaže da se komunikacija prebaci na privatniji kanal poput WhatsAppa ili Telegrama. Ideja je izvući žrtvu iz kontroliranog okruženja aplikacije i započeti intenzivnu, direktnu komunikaciju", objašnjava Vazdar. Tada počinje faza poznata kao "ljubavno bombardiranje". Žrtva je zasuta komplimentima, ljubavnim porukama i slikama iz navodno glamuroznog života prevaranta. U mozgu se stvara osjećaj uzbuđenja i sreće, luče se dopamin i serotonin, a žrtva se osjeća voljeno i posebno.

Problem je, ističe Vazdar, što zbog ekrana koji stoji između dvije osobe, stvaramo iskrivljenu percepciju. "Ne vidimo stvarnu osobu, već projekciju onoga što bismo željeli da ona jest. Stvari se preko interneta odvijaju jako brzo i ljudi počinju vjerovati jer žele vjerovati."

Od lažne ljubavi do ucjene i financijske propasti

Jednom kada je povjerenje uspostavljeno, prevarant okreće ploču. Počinje faza psihološke manipulacije u kojoj se izmjenjuju topli i hladni tuševi. "U jednom trenutku će vas zastrašiti govoreći 'više nemam interes za tobom, našao sam nekog drugog'. To kod žrtve izaziva ogroman stres i paniku", kaže Vazdar. U tom ranjivom stanju, žrtva postaje marioneta i spremna je učiniti sve da zadrži "ljubav svog života".

Tada na red dolaze zahtjevi za eksplicitnim fotografijama. Jednom kada ih prevarant dobije, žrtva je u šaci. Kreću ucjene: ili ćeš platiti, ili će tvoje intimne fotografije biti objavljene i poslane svim tvojim prijateljima i obitelji. Drugi scenarij je financijska prijevara. Prevarant iznenada upada u nevolju: zapeo je na granici, treba mu novac za vizu, završio je u zatvoru i treba platiti jamčevinu. Zaljubljena žrtva, uvjerena da pomaže voljenoj osobi, počinje slati novac.

Kao paradigmatski primjer Vazdar navodi slučaj "Tinder Swindlera", o kojem je znao i prije nego što je postao globalno poznat kroz dokumentarac. "Bio sam osam godina u savjetodavnom odboru Europola i za tu priču sam znao još od 2019. godine. U dokumentarcu su prikazane tri ili četiri žene, a on ih je prevario najmanje sedamnaest, od Brazila do Japana. Svaka je izgubila barem oko 200.000 eura."

EVO ŠTO UČINITI /

Policija poslala ozbiljno upozorenje: Kruže opasne prevare putem maila

Najgori scenarij: Trgovina ljudima i moderno ropstvo

Nažalost, financijski gubitak i emocionalna trauma nisu najgore što se može dogoditi. Opasnost eskalira kada žrtva, potpuno izmanipulirana, odluči otputovati kako bi se napokon susrela sa svojom online ljubavi.

"Na konferenciji UN-a iznesen je podatak da je 50 ljudi iz srednje Europe nestalo nakon što su otišli naći se s nekim koga su upoznali online. Otišli su u Aziju i gubi im se svaki trag", upozorava Vazdar. Mnogi od njih završavaju kao roblje u ilegalnim centrima u Kambodži ili Mianmaru. Tamo ih, pod prijetnjom sile, tjeraju da rade u svojevrsnim "tvornicama prijevara" i varaju druge ljude diljem svijeta.

"Čitao sam o dečku koji je mislio da ide djevojci u Singapur, a završio je u centru u Kambodži. Roditelji su nakon mjesec dana platili otkupninu od 40.000 dolara da ga puste. U jednom drugom slučaju, žrtvi su izvadili bubreg. To je moderna trgovina ljudima potpomognuta modernim tehnologijama, gdje se za plaćanje koriste čak i Apple Pay i Google Pay", otkriva šokantne detalje Vazdar.

ŠOK U DUBROVNIKU /

Hrvatica izgubila 573.000 eura! Policija objavila kako je počela noćna mora

Umjetna inteligencija kao novo oružje

Posebno ranjiva skupina su djeca i tinejdžeri. Kriminalci ih vrebaju preko društvenih mreža i popularnih online igara. Tražeći prihvaćanje i društvenu potvrdu, djeca lako postaju žrtve manipulacije. Europol je u svom ovogodišnjem izvještaju upozorio na više od stotinu slučajeva u Europi gdje su djeca bila iskorištena čak i za izvršavanje ubojstava.

Vazdar navodi i tragičan slučaj petnaestogodišnjeg dječaka iz Belgije koji je počinio samoubojstvo. "Bio je ucijenjen da će objaviti njegove gole slike. Tražili su 500 eura. Nije imao novca i oni su slike objavili njegovim prijateljima na Facebooku. Dečko je pao u očaj i oduzeo si život."

Stvari dodatno komplicira umjetna inteligencija (AI), koja kriminalcima daje gotovo neograničene mogućnosti. Alati poput "Hello G5", koje su razvili kineski kriminalni sindikati, omogućuju jednom prevarantu da uz pomoć AI-ja istovremeno komunicira s tisućama žrtava na bilo kojem jeziku.

"Umjetna inteligencija koristi se za stvaranje lažnih profila, kloniranje glasova i izradu 'deepfake' videa. Ljudi nesvjesno daju svoje fotografije raznim aplikacijama, ne znajući da se one koriste za treniranje AI modela koji će sutra biti korišteni protiv nekoga. Policija se s ovim novim valom kriminala teško nosi jer nema ni tehnološke ni ljudske kapacitete", kaže Vazdar.

PROGLAŠENA KRIVOM /

Žena iz Zenice osuđena na 18 godina zatvora: Podvodila djevojke za prostituciju

Ključ je u prevenciji i obitelji

Iako je slika mračna, rješenje postoji. No, ono ne leži primarno u policiji, koja reagira tek kada se zločin dogodi, već u prevenciji unutar obitelji. "Roditelji moraju razgovarati sa svojom djecom o opasnostima na internetu. Moramo učiti i djecu i odrasle kritičkom razmišljanju. To je jedini način da podignemo svijest", naglašava Vazdar.

Digitalna pismenost i otvorena komunikacija jedini su pravi štit protiv opasnosti koje vrebaju iza ekrana. Jer u svijetu u kojem je lajk postao mjerilo vrijednosti, a virtualni život privlačniji od stvarnog, lako je postati plijen onih koji našu potrebu za ljubavlju i prihvaćanjem vide kao priliku za zločin. Upravo o tim temama Vazdar piše i knjigu koja bi uskoro trebala biti objavljena.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Od masovnih vjenčanja na -20 do Stranger things poštanskih marki: Ovo je Direktov pregled dana