Situacija u poljoprivredi je kaotična, a bez hitnih rezova bit će i bezizlazna, poručili su ratari iz Đakova. Upozoravaju na niz problema - od raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta do isplate poticaja. Inzistiraju na hitnoj izmjeni pravilnika o otkupu pšenice i pitaju trebaju li Hrvatskoj proizvođači hrane?

Uzavrela atmosfera na sjednici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

"Predlažemo apsurd da Ministarstvo s drugog kata siđe u prizemlje, a komora na drugi kat i neka  oni nama daju 100 dana, da riješimo već jednom problem", kaže Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Situacija je, kažu alarmantna, a problema mnogo. Najveći je raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta pa traže odgovore od svog ministra.

"Kada će zakon biti na stolu i tko ga piše i gdje se piše, piše li se negdje iza zavjese, ispod stola, opet za nekoga, nemojte da vam pada na pamet, Hrvatska je bure baruta, seljaci su na koljenima, ne prijetim, ali buknut će", kaže Pranjić.

Jer za razliku od velikih poljoprivrednih sustava, mali poljoprivrednici, kažu da svoj životni problem ne mogu riješiti godinama.

"90 posto zemljišta koje obrađuju obiteljska gospodarstva nije riješeno. Zbog čega nije riješeno to državno poljoprivredno zemljište 30 godina? Zbog čega?", pita Antun Vrakić, član Predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore.

'OSTAT ĆE KOD MENE' /

Malu rodu odbacili braća i mama, našao je Ibra: 'Sad pojede kilu papalina na dan!'

Vlada, kažu ima i interes i novac za naoružavanje, no poručuju da je strateški interes i proizvodnja hrane.

"Isto tako kao što ministar Anušić kaže trebamo resurse da može sutra obraniti državu, tako i nama trebaju resursi da možemo za sutra proizvoditi hranu", kaže Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Traže i hitnu izmjenu pravilnika o otkupu pšenice jer tvrde da se njihov urod jeftino otkupljuje u Hrvatskoj, a potom skupo prodaje u Italiji.

"Naša treća klasa koja je bagatelna od 150 eura je tamo tretirana kao prva ili prva A klasa, znači netko masno i debelo zarađuje na nama", kaže Petar Pranjić.

Apsurdno je kažu i da izvozimo pšenicu, a uvozimo tijesto. Prošle godine za čak 350 milijuna eura.

"Mi smo izvezli pšenice za 40-50 milijuna eura, od te pšenice je netko napravio i nama vratio 350 milijuna eura, pa jesmo li doista svi nesposobni da to ne napravimo tu?", pita Mato Brlošić.

Žale se i na nejasan sustav državnih potpora, ali i na komunikaciju s nadležnima.

"Zovete nekoga, prije bi dobili dežurnog na kolodvoru, na stanici, nego nekoga u Ministarstvu, Agenciji za plaćanje, nitko ništa ne objašnjava", tvrdi Pranjić.

Kažu kako će kaotična situacija u poljoprivredi bez hitnih rezova postati bezizlazna, a prva posljedica bi poručuju - mogla biti i odustajanje dijela ratara od jesenske sjetve.