Stručnjaci upozoravaju: 'Ovo bi djecu moglo otjerati na mračnu stranu interneta'
"Ako ih samo isključimo, guramo problem pod tepih umjesto da ih naučimo kako se odgovorno ponašati online. Fokus bi trebao biti na edukaciji, digitalnoj pismenosti i suradnji roditelja, škola i platformi i zakonodavaca"
Australija je hrabro prva u svijetu povukla ručnu i zabranila društvene mreže mlađima od 16.
Dok platformama prijete drakonske kazne za kršenja zakona, tinejdžeri već nalaze rupe u sustavu, pa stručnjaci upozoravaju, zabrane bi mogle djecu otjerati na mračnu stranu interneta.
Hoće li i hrvatski tinejdžeri ostati bez svijeta u kojem mnogi od njih žive?
Milijuni mladih - offline
Podijeljena mišljenja stižu iz obitelji Hrvata u Australiji.
"Ne dopušta nam se da komuniciramo s našim prijateljima tijekom praznika. Ne možemo puno toga više gledati, a YouTube ima dobre stvari, čak i sadržaj za djecu", rekla je Alejna Belford iz Pertha, Australije.
"Mislim da je zabrana jako dobra jer su djeca mlađa od 16 gledala stvari koje nisu smjeli gledati", podržao je Oliver Erceg.
Rupa u zakonu
Njihova baka smatra da će mjeru biti jako teško provesti.
Već sad se mladi Australci prijavljuju preko tuđih dokumenata, čak i preko VPN-ova koji pokazuju da se nalazite u drugoj zemlji.
"Tinejdžeri uvijek pronađu rupu u zakonu i naći će način za pristup društvenim mrežama", kaže Julia Bebić.
A što je s Hrvatskom?
Mladi Hrvati su među digitalno najpismenijima u Europi, ali zato najviše žive na mrežama, prema istraživanju Instituta Ivo Pilar. Pa i naši influenceri smatraju da je zabrana mladima dobra je odluka.
"Apsolutno podržavam odluku Australije. Smatram da djeca i maloljetnici nisu poduzetnici i da treba čak ograničiti komercijalizaciju djece na mrežama", rekao je kreator sadržaja i producent Andro Anić.
"Možda i bolje da netko nema sa 16 društvene mreže. Jer kakvih komentara ima, mislim da je lakše svima da to počnes gledati tek onda kad si već odrasla osoba i možes stavit 'okej ovo je hejt komentar, ovo me ne treba doticat'", objasnio je kreator sadržaja Marko Vuletić, koji je na Instagramu skupio više od 300 tisuća pratitelja.
Sličnost ovisnosti o kockanju
Mladi nisu spremni na sve podražaje koje donose mreže, upozorava i stručnjak za kibernetičku sigurnost.
Impulse koje mreže šalju mozgu se uspoređuje s ovisnošću o kockanju.
"Algoritmi su dizajnirani na način da upravljaju s našim emocijama, da upravljaju s dopaminskim efektom, i daju nam određenu satisfakciju, a ta se satisfakcija može povezati doslovno s kockanjem", izjavio je Tomislav Vazdar, stručnjak za kibernetičku sigurnost.
Ograničavaju roditelji
Učenice u ovoj splitskoj osnovnoj školi priznaju da njihovo vrijeme i sadržaje koje gledaju na mrežama, ograničavaju roditelji, i kažu to u redu.
"Imam zabranu moram ja mislim da imam tri sata na društvenim mrežama i ograničenje za sve loše sadržaje", kaže Lucijana Čvrljak, učenica osmog razreda u OŠ Bol.
Njezina prijateljica Nina Slavić nadodaje: "Mislim da je bolje da se ograniči to i da djeca znaju što treba ne treba, što ne treba".
Drakonske kazne
Australija je svu odgovornost prebacila na mreže.
Za one koji ne blokiraju mlađe od 16, slijede kazne do čak 30 milijuna eura! Tim bi se primjerom uskoro mogle povesti i Danska i Malezija.
Iz hrvatskog Ministarstva obrazovanja poručuju da prate odredbe Europske unije u čijem se parlamentu već raspravlja o mogućim načinima utvrđivanja identiteta i dobi korisnika.
Tehnološke kompanije prikupljaju osobne podatke
"Mislim da će ići kroz digitalni novčanik na verifikaciju gdje roditelj verificira dob djeteta i tako preuzima odgovornost za ponašanje djeteta na društvenim mrežama", objasnio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
Osim provjerom dokumenata, kontrola bi se mogla vršiti i ovako:
"Skenira se lice korisnika i gleda se vaše fizičke karakteristike. Koliki je razmak između dva oka, veličina oka i slično. Tako se radi procjena starosti korisnika. I ako se pokaže da se netko prijavi s 25 godina, a pokaže se da su mu svi kontakti ispod 16 to je isto sumnjivo", objasnio je Vazdar. No, Vazdar naglašava da bi s time tehnološke kompanije prikupljale ogromnu količinu podataka o ljudima, koje nikako ne bi smjele imati. Djecu bi se moglo gurnuti i na neke druge mračnije kanale koji nisu regulirani.
"Povijesni pothvat"
Ipak, premijer Australije zabranu naziva povijesnim pothvatom.
"Ovo je Australija koja pokazuje da je dosta. I cijeli svijet gleda. Gleda i prati", rekao je australski premijer Anthony Albanese.
Da gleda i Europa, potvrđuje jedna od ključnih europarlamentarki za pitanja sigurnosti na internetu.
Mlade treba naučiti odgovornom ponašanju online
"Želimo se doista pobrinuti da zaštitimo djecu na internetu. A danas ne činimo dovoljno", poručila je Christel Schaldemose, predsjednica Skupine za kibernetičku sigurnost Europskog parlamenta. Ipak, svi naši sugovornici slažu se da nije sve crno-bijelo. Online svijet je mjesto koje donosi i puno dobroga.
"Internet neće nestati iz života mladih i pitanje je samo hoće li tamo biti sami ili vođeni. Ako ih samo isključimo, guramo problem pod tepih umjesto da ih naučimo kako se odgovorno ponašati online. Fokus bi trebao biti na edukaciji, digitalnoj pismenosti i suradnji roditelja, škola i platformi i zakonodavaca", objasnio je Dario Marčac, stručnjak za digitalni sadržaj.
Online svijet je njihov svijet. Odrasli imaju zadatak da ih kroz taj svijet, vode, baš kao i kroz ovaj stvarni.
403 Forbidden