Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) proslavila je svoj 76. rođendan na najbolji mogući način, dobivanjem prestižnog europskog priznanja. Nakon složenog procesa usklađivanja sa standardima Europske unije, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović uručio im je certifikate za traganje i spašavanje u dubokim špiljama. Ovim činom Hrvatska je i službeno postala dio europske rezerve snaga, spremna za djelovanje u najzahtjevnijim kriznim situacijama diljem kontinenta.

U razgovoru za RTL Danas speleospašavatelj HGSS-a Teo Barišić pojasnio što ovaj certifikat u praksi znači za hrvatske spasioce i kako izgleda borba za život kilometrima ispod površine zemlje.

Dobiveni certifikat nije samo formalno priznanje, već ključ koji otvara vrata sudjelovanju u Mehanizmu civilne zaštite Europske unije. HGSS, zajedno s djelatnicima civilne zaštite, sada čini jedinstveni hrvatski modul koji se može aktivirati u slučaju velikih katastrofa bilo gdje u Europi.

"Jednostavnim riječima, postali smo zvanično dio mehanizma civilne zaštite Europske unije. To je europski odgovor na stanja katastrofa. Kada neka zemlja zatraži pomoć od Europe, aktiviraju se razni moduli, među kojima je sada i naš", objasnio je Barišić.

Ovaj sustav ne donosi samo veću odgovornost, već i značajnu financijsku potporu. Europska unija pokriva 75 posto troškova svake takve intervencije, dok preostalih 25 posto osigurava Republika Hrvatska. "To nam automatski daje puno više mogućnosti da stvarno nešto konkretno napravimo i spasimo nekoga, za što se ustvari cijelo vrijeme i obučavamo", istaknuo je Barišić.

TRAGEDIJA NA 2407 METARA /

Hrvatski planinari poslali SOS s vrha planine! Kolega skliznuo u ponor, našli su tijelo

Opasnosti koje vrebaju kilometar ispod zemlje

Speleospašavanje se smatra jednom od najopasnijih i tehnički najzahtjevnijih spasilačkih disciplina. Rad u potpunom mraku, na niskim temperaturama, u uskim i nepristupačnim prolazima zahtijeva iznimnu fizičku i psihičku spremnost.

"Problem je u tome što je potrebna jako velika količina ljudi koji su sposobni doći do te daljine, odnosno dubine, i onda provesti sinkroniziranu akciju spašavanja", kazao je Barišić. Kao posebno opasan segment istaknuo je speleoronjenje, opisujući ga kao jednu od najopasnijih aktivnosti kojima se ljudi uopće bave. "Možete samo zamisliti kako je to roniti kilometar ispod zemlje", dodao je.

Složenost takvih operacija potvrđuje i činjenica da su najkompliciranija speleospašavanja u svijetu trajala od sedam do čak jedanaest dana, zahtijevajući koordinaciju stotina spasilaca iz različitih zemalja.

POGINUO MUŠKARAC /

Dramatičan poziv iz rijeke Une: Policajac opisao akciju spašavanja migranata

Iskustvo s najtežih terena

Hrvatski speleospašavatelji već su dokazali svoju stručnost na međunarodnoj sceni. Sudjelovali su u iznimno teškim akcijama spašavanja u Njemačkoj i Turskoj, gdje su se uključivali u kasnijim fazama operacije, preuzimajući najsloženije zadatke na najvećim dubinama. "U Turskoj smo bili ona krema, ljepilo koje je radilo na najvećim dubinama i izvlačilo unesrećenog", prisjetio se Barišić.

Svoje vještine potvrdili su i na domaćem terenu. Prilikom jedne od najzahtjevnijih akcija u Hrvatskoj, iz jame duboke 450 metara, udaljene kilometar i pol od ulaza, unesrećenu osobu uspjeli su izvući na sigurno za samo 25 sati, što je izniman uspjeh s obzirom na uvjete.

Ulaskom u europski sustav, hrvatski tim postao je ključan resurs spreman odgovoriti na pozive iz cijele Europe. Njihova stručnost, hrabrost i iskustvo stečeno u dubinama Velebita i Dinarida sada su na raspolaganju za spašavanje života u najopasnijim podzemnim okruženjima, čime HGSS još jednom potvrđuje svoj status institucije kojoj cijela nacija s pravom vjeruje.