Za litru svježeg mlijeka farmeri u Nizozemskoj dobivaju između 37 i 40 centi, otprilike kao i oni u Njemačkoj. U Hrvatskoj je otkupna cijena viša – 51 cent po litri – čime se svrstava iznad prosjeka Europske unije. Prema najnovijim podacima, samo osam država članica ima veću otkupnu cijenu.

Daria Zdolec, tridesetogodišnja proizvođačica mlijeka iz okolice Čakovca, brine o stotinjak mliječnih krava. No, za mužnju nije zadužena ona, taj posao obavlja robot.

Svoju je farmu modernizirala kako bi opstala na tržištu, a uz proizvodnju mlijeka bavi se i proizvodnjom sireva. Mlijeko prodaje na kućnom pragu po cijeni od jednog eura po litri, dok je otkupna cijena 50 centi. Kilogram sira stoji oko sedam eura, a kupci ga preuzimaju putem takozvanog „siromata“, samoposlužnog aparata za prodaju.

U planu je i postavljanje novog siromata u Varaždinu. „Okej se živi, nije ništa luksuzno, normalan život kao i svaki drugi“, kaže Zdolec.

RTL DETEKTOR ISTRAŽUJE /

Što se skriva na policama trgovina? Evo što stvarno jedemo i zašto moramo čitati sitna slova

Hrvatska pri vrhu po otkupnim cijenama

Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), Hrvatska je među državama s najvišim otkupnim cijenama mlijeka u Europskoj uniji.

U siječnju je otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj iznosila 0,51 euro po litri, dok je na Cipru dosezala 0,66 eura, na Malti 0,62 eura, a u Belgiji 0,57 eura; istodobno su proizvođači u Njemačkoj dobivali 0,41 euro, a u Nizozemskoj i Estoniji po 0,39 eura za litru svježeg mlijeka.

Dok farmeri na Cipru, Malti i u Belgiji dobivaju i do 60 centi po litri, proizvođači u Njemačkoj, Nizozemskoj i Estoniji za istu količinu dobivaju do 40 centi.

Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ante Ivanković, objašnjava da domaća mliječna industrija pokušava očuvati proizvodnu bazu unatoč pritiscima s inozemnih tržišta.

„U ovom vremenu, kad je cijena mlijeka na susjednim tržištima niža od naše, naša mliječna industrija nastoji sačuvati proizvodnu bazu. Ipak, mljekari ne osjećaju da je to dovoljno. Dio razlike – ono što mljekare vani jeftinije kupe – nastoje transferirati našim proizvođačima“, kaže Ivanković.

KLJUČ ZA RAST CIJENA /

Stručnjak objasnio zašto inflacija opet ubrzava: 'Nije to samo pitanje frizera ili kave'

Viškovi mlijeka i globalni poremećaji

Pad cijena na nekim europskim tržištima posljedica je velikih viškova mlijeka, osobito u zemljama pogođenima američkim carinama. Najviše su pogođene Francuska i Njemačka, koje otežano plasiraju svoje proizvode.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da domaći proizvođači ne trebaju strahovati. Državni tajnik Zdravko Tušek ističe kako je sektor mljekarstva iznimno složen i pod snažnim utjecajem tržišnih kretanja.

„Svi troškovi uključeni u proizvodnju su rasli i proizvođačima je teško, ali donijeli smo novi program kojim do 2030. želimo povećati proizvodnju mlijeka“, poručuje Tušek.

Program je vrijedan 600 milijuna eura. Uz povećanje proizvodnje, naglasak je i na modernizaciji – kako bi se smanjio opseg fizičkog rada i povećala konkurentnost. Iako su otkupne cijene relativno visoke u europskom kontekstu, proizvođači ističu da izazova ne nedostaje. Modernizacija i dodatna prerada, poput proizvodnje sireva, sve su češći modeli opstanka.

No, ključno pitanje ostaje – hoće li se više mladih odlučiti za proizvodnju mlijeka i nastaviti tradiciju domaćeg mljekarstva?