Raste broj žena koje obolijevaju od ginekoloških karcinoma, a sve češće su to mlađe osobe. Najčešće je riječ o raku vrata i endometrija maternice, kao i jajnika.

Uoči svjetskog dana ginekološke onkologije u Zagrebu je održan okrugli stol udruge "Sve za nju" s fokusom na veliku stigmu u društvu prema ginekološkim bolestima. Zbog čega je ženama nelagodno govoriti o tom problemu? Zašto izbjegavaju otići na ginekološke preglede i papa testove? Liječnici apeliraju - rano otkriveni karcinomi mogu se izliječiti. 

Marko Klarić, predsjednik Hrvatskog društva za ginekološku onkologiju upozorava na trend slabijeg odaziva na ginekološke preglede i njegove posljedice. "Imamo u jednom dijelu populacije slabi odaziv na redovite ginekološke preglede i onda upravo iz te skupine se javljaju pacijentice u višim stadijima bolesti kada je liječenje puno dugotrajnije i teže."

"Najviše ih oboli od raka tijela maternice, ali najviše ih umire od raka jajnika. Možda je čak najviše poražavajuće da ih skoro 300 oboli od raka vrata maternice i umre oko 120, dakle jedinog ginekološkog karcinoma koji je potpuno spriječiv jer imamo sve alate za njegovu prevenciju", kazala je predsjednica Udruge "Sve za nju", Ljiljana Vukota.

TIHI UBOJICA /

Medicinska sestra upozorila na šest ranih znakova teške bolesti: Dijagnoza obično stigne prekasno

Godišnje oboli 1700, a umre 700 žena

Prema podacima Hrvatskog registra za rak, od ginekoloških karcinoma svake godine u Hrvatskoj obolijeva oko 1700 žena, dok njih čak 700 izgubi život. O ozbiljnosti problema za RTL Danas govorila je Kristina Katić, specijalistica onkologije iz KBC-a Zagreb.

„Ginekološki karcinomi veliki su problem, a osobito karcinom jajnika. Godišnje bilježimo oko 400 novooboljelih pacijentica, dok 300 njih umire. Nažalost, nemamo testove probira za ovu bolest, zbog čega je iznimno važno da se žene redovito kontroliraju, kako bismo bolest otkrili u što ranijem stadiju“, istaknula je dr. Katić.

Dodaje kako se u Hrvatskoj liječe i pacijentice oboljele od karcinoma vrata maternice, koji se može prevenirati cijepljenjem protiv HPV-a.

„Cjepivo protiv HPV-a preporučuje se i za djevojčice i za dječake. HPV nije povezan samo s karcinomom vrata maternice, već i s karcinomima usne šupljine, rodnice, stidnice i anusa. Zato bi sva djeca trebala biti cijepljena, iako to zasad nije obavezno“, naglašava dr. Katić.

Unatoč dostupnosti cjepiva, u Hrvatskoj je procijepljeno tek oko 50% djece. „Taj bi postotak trebao biti barem 80 do 90 posto kako bismo doista smanjili broj oboljelih“, kaže.

Kao dodatni problem navodi i izbjegavanje ginekoloških pregleda, osobito kod starijih žena. „Često se događa da se žene, nakon što se reproduktivno ostvare, prestanu redovito kontrolirati. To nikako ne bi smjele činiti – pregled kod ginekologa barem jednom godišnje nužan je za očuvanje zdravlja.“

Za kraj, dr. Katić upućuje jasnu poruku: „Svim roditeljima preporučila bih da cijepe svoju djecu, i mušku i žensku. A ženama bih savjetovala da se redovito kontroliraju, jer samo tako možemo smanjiti broj oboljelih i spašavati živote.“