Povijesni trenutak u Hrvatskoj: Naši znanstvenici u jeku rata napravili su nešto neviđeno

U splitskom KBC-u obilježena je 30. obljetnica od primjene DNK tehnologije u identifikaciji žrtava Domovinskog rata. 

Tamo je obilježena jer su upravo tamošnji znanstvenici u jeku rata razvili jedinstvenu forenzičku metodu i njome postavili svjetski standard. 

Vratiti žrtvi dostojanstvo, a obitelji omogućiti oproštaj bila je misija splitskih znanstvenika. U jeku rata u splitskoj bolnici razvili su forenzičku metodu za identifikaciju žrtava masovnih grobnica. 

ZAPALILI SVIJEĆE I POLOŽILI CVIJEĆE /

Kustić i Dalić u Vukovaru odali počast žrtvama Domovinskog rata

'Nevjerojatan osjećaj' 

"To je nevjerojatan osjećaj, vi u stvari taj osjećaj da ste nešto napravili dobijete tek kad predajete tijelo. Ljudi vas pitaju -  'Je li to stvarno moj sin?', a vi imate dva komadića tkiva izgorena", objasnio je Šimun Anđelinović, predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split

U samo mjesec dana podižu laboratorij i stvaraju bazu podataka obitelji. Po prvi put, DNK analiza postaje ključ koji spaja nestale s njihovim najmilijima. "Tako smo iskazali da je naš znanstveni aspekt i ljudski aspekt da pomognemo ljudima prevladao, da damo najbolje što možemo od sebe da bi naši branitelji i civili dobili svoje ime, dignitetm a majke svoj mir", govori Anđelinović. 

"Svijet je preuzeo taj hrvatski model i tako vratili dostojanstvo i dignitet svim našim stradalima u onoj mjeri kojoj je to bilo moguće. I kao bolnica vrlo smo ponosni na taj pionirski pothvat naših kolega", ističe ravnatelj KBC-a Split Krešimir Dolić. 

PRVA HRVATSKA ŽRTVA /

Prošlo je 35 godina od 'krvavog Uskrsa' na Plitvicama: 'Bio je to upaljač svih događanja'

Svijet prepoznao hrvatski model 

Upravo zato hrvatski model prepoznaje i svijet. Ono što je nastalo u ratnim uvjetima, postaje temelj moderne forenzičke genetike. Prije 30 godina, rezultati su objavljeni u svjetskom znanstvenom časopisu i time zauvijek promijenili način identifikacije žrtava. No, za one koji su na tome radili, cilj je od početka bio jasan... pronaći svaku žrtvu i vratiti joj ime.

"Nama je uvijek bio primaran cilj utvrditi identitet žrtava masovnih grobnica i zbog toga ovo radimo i zbog toga ovih 30 godina smo bili relativno tihi. I nemamo namjeru stati dok se i zadnja žrtva ne identificira", poručuje Dragan Primorac, predsjednik ISABS-a i izaslanik predsjednika Američke akademije za forenzičku znanosti.

Na području Hrvatske otkriveno je oko 150 masovnih grobnica, ali potraga još nije gotova, istaknuo je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved: "RH je kao žrtva velikosrpske agresije imala jako veliki broj osoba koje je bilo nužno identificirati - 5.300 žrtva, više od 80 posto je uspješno identificirano, a vrlo često su tu okolnosti takve da su posmrtni ostaci u vrlo lošem stanju."

A uz sve napore obitelji još čekaju - 1.726 osoba vode se kao nestale, a potraga za njima još traje...