Neurologinja upozorila na opasnosti i ruši mitove: 'Već jedna može dovesti do smetnji...'

Svi smo svjesni važnosti dobrog sna, no jesmo li svjesni koliko zapravo loše i malo spavamo?

Povodom Svjetskog dana spavanja, o ovom sveprisutnom problemu RTL Danas razgovarao je s Marinom Mioč, neurologinjom i somnologinjom sa Zavoda za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče, koja upozorava da se ne radi o izoliranim slučajevima, već o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu koji pogađa ogroman dio populacije.

Posljedice, ističe, nisu samo umor i razdražljivost, već i povećan rizik od teških kroničnih bolesti.

Nevidljivi problem koji pogađa svakog trećeg građanina

Podaci su zabrinjavajući. Prema riječima neurologinje, otprilike trećina građana Hrvatske ima neki oblik poremećaja spavanja. Iako se često govori o "epidemiji nespavanja", ona smatra da problem nije nov, već je oduvijek prisutan u značajnoj mjeri.

"Između deset i 15 posto cjelokupne populacije boluje od kronične nesanice, što je ogromna brojka", naglašava dr. Mioč. Zanimljivo je da su ljudi koji pate od nesanice najčešće vrlo svjesni svog problema. Međutim, navodi da postoji i druga, često neprepoznata opasnost: apneja u spavanju. To je poremećaj praćen prekidima disanja tijekom noći, a broj oboljelih čak je i veći od onih s kroničnom nesanicom.

"Ljudi koji imaju apneje u spavanju često misle da nemaju nikakve tegobe. Obično dolaze na pregled zato što ih je upozorio partner ili partnerica u krevetu", objašnjava Mioč, ističući da su upravo bližnji ključni u prepoznavanju ovog ozbiljnog stanja.

KAD SAN NEĆE NA OČI /

Umorni, ali...: Sve više Hrvata bori se s nesanicom! Evo kada treba posjetiti liječnika

Cijena neprospavane noći

Posljedice na tijelu zbog nedostatka sna su vidljive već nakon jedne neprospavane noći. "Već jedna noć nespavanja može dovesti do smetnji raspoloženja, iritabilnosti, kao i do problema s fokusiranjem i koncentracijom. To je ono što vidimo na dnevnoj bazi, a može utjecati i na našu radnu produktivnost", kaže Mioč.

Ipak, ono što najviše zabrinjava su dugoročni rizici kroničnog nedostatka sna. Lista potencijalnih zdravstvenih problema je dugačka i ozbiljna. Neurologinja navodi povećan rizik za kardiovaskularna oboljenja, pretilost, pa čak i demenciju. San, dakle, nije luksuz, već biološka potreba čije zanemarivanje ima visoku cijenu.

'Thatcher gen'

Mnogi se tješe pričama o genijalcima poput Nikole Tesle ili političarima poput Margaret Thatcher, koji su navodno spavali samo nekoliko sati. Dr. Mioč objašnjava da doista postoji mali postotak ljudi s takozvanim "Thatcher genom" kojima je genetski dovoljno manje sna.

UPOZORENJE ZNANSTVENIKA /

Dulje spavanje vikendom povezano je s većim rizikom od bolesti

"Međutim, većina nas spada u prosjek i treba nam nekih sedam do devet sati svake noći bez kvalitetnog spavanja da bismo se osjećali odmorno", ruši mitove dr. Mioč. Forsiranje kraćeg spavanja za veliku većinu ljudi vodi isključivo u zdravstvene probleme.

Što učiniti kada san ne dolazi na oči?

Savjeti o izbjegavanju kave i ekrana prije spavanja su općepoznati, no što kada ni to ne pomaže? Ukoliko problemi sa spavanjem traju dulje vrijeme i počinju utjecati na svakodnevno funkcioniranje, prvi korak je posjet liječniku.

"Imamo razne metode kojima možemo pomoći. U slučaju nesanice, prva linija liječenja je psihoterapijski pristup, a tek potom farmakoterapija, odnosno lijekovi", ističe dr. Mioč.

ZABRINJAVAJUĆE /

Svaki treći Hrvat ima ovaj problem, stručnjaci upozoravaju: 'Niz je razloga zašto...'

Što se tiče popularnih suplemenata, neki od njih, poput melatonina, valerijane i magnezija, mogu biti od pomoći. Ipak, za većinu dodataka prehrani koji se reklamiraju kao pomoć za san ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza, stoga ih stručnjaci ne preporučuju bez konzultacija.

Dr. Mioč se dotaknula i pametnih satova i uređaja za praćenja sna koji mogu biti koristan alat, ali s određenim ograničenjima. "Njihova pouzdanost u mjerenju ukupnog trajanja sna je dosta visoka, oko 80 do 90 posto. Međutim, što se tiče analize stadija spavanja, poput dubokog ili REM sna, tu ne možemo biti baš sigurni jer je pouzdanost znatno manja", zaključuje dr. Mioč.

Briga o snu stoga nije samo pitanje osjećaja odmora, već temelj cjelokupnog zdravlja. Ignoriranje problema i nada da će umor proći sam od sebe može nas dugoročno koštati puno više od nekoliko neprospavanih noći. Vrijeme je da spavanje shvatimo ozbiljno i potražimo pomoć ako nam je potrebna.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!