Velike promjene u kupovini na rate, ali ima i loša vijest! Ivanov: 'To će se prevaliti na građane'

Donesen je novi zakon o potrošačkim kreditima, kako bi se korisnike zaštitilo od prekomjernog zaduživanja. 

Trgovci će morati procijeniti kreditnu sposobnost kupaca, a kriterije će utvrđivati HNB. Kupnja mobitela, televizora ili perilice mnogima neće biti moguća, ako je to iznad njihovih financijskih mogućnosti. 

Ovaj se zakon se najviše odnosi na teleoperateri, koji kažu da će se držati novog zakona i odredbi. Jedan od njih smatra kako se ovakve kupnje manje vrijednosti ne bi trebala uspoređivati s klasičnim kreditima. 

Napominju da će potrošačima osigurati što jednostavniju kupnju uređaja na rate, dok u Ministarstvu financija naglašavaju da se svaki peti blokirani građanin u toj situaciji našao zbog duga teleoperateru.

ZAŠTITA POTROŠAČA /

Stiže kraj nekontroliranom trošenju: Zbog novog zakona trgovci će provjeravati kreditnu sposobnost

Više o tome u RTL-u Danas razgovarali smo s Marijanom Ivanov, pročelnicom Katedre za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Što nova pravila znače za kupnju mobilnih uređaja koje građani često kupuju impulzivno i na rate?

Principijelno se ne bi trebalo ništa bitno promijeniti, malo kompliciranija priča. Ono što se građanima sigurno neće sviđati jest to da teleoperateri i trgovci traže od njih nekakve osobne podatke koji se zapravo u ovom trenutku, i izvan ove nove regulative, neće smatrati zaštićenim podacima. Navikli smo da našu ocjenu kreditne sposobnosti i prihoda analizira banka, a ne neki trgovac. To je sigurno nešto što će građane dosta revoltirati, ali to se da riješiti na druge načine, tako da ja ne očekujem ništa skandalozno. Na posljetku, tu je i dalje moguća kupnja putem debitnih i kreditnih kartica. Isto tako, teleoperateri mogu sklapati sporazume s kreditnim posrednicima, s bankama, tako da zapravo tu cijelu priču nekako mogu ubrzati i olakšati. 

Međutim, treba uzeti u obzir da svaki dodatni korak u svakom procesu kupnje i svaka novozaposlena osoba, znače i dodatne troškove. Tako da se bojim da ćemo u namjeri da zaštitimo potrošače zapravo nagomilati neke dodatne troškove trgovcima, koje će oni, naravna stvar, prevaliti na građane. 

Sa spektra građana spriječit ćemo da ljudi olako kupuju stvari koje su im zapravo nedostižne i koje ne bi mogli isfinancirati da im se ne daje kredit. A zapravo trgovac ne zna koliko vi kredita imate. Možete imati nekoliko kredita u banci, nekoliko kredita za kupnju različite druge skuplje i luksuznije robe. I kad ljudi dođu u financijske probleme, onda to ne plaćaju. I znamo da to onda završava s ovrhama, a poslije s blokadama. Pa ako će ova izmjena u zakonu nešto napraviti po pitanju toga da zapravo spriječi ljude da se prezadužuju, znači spriječiti ljude od njihovih vlastitih pogrešaka, da previše kupuju na kredit, da previše duga stvaraju, onda je to dobro.

IMAMO DETALJE! /

HNB povlači ručnu: Banke više neće moći odobravati kredite kao do sada! Evo što se mijenja

Kada govorimo, primjerice, o kupnji namještaja i uređenju stana i kuće, što tu očekujete?

Pa ništa bitno. Zapravo, što se tiče stambenog kreditiranja, nikakvih bitnih promjena nema. Znači, sve je samo stavljeno u isti zakon s klasičnim ranijim zakonom o potrošačkom kreditiranju. Što se tiče kupnje stana, znamo da je nedostižna, znamo da su cijene jako visoke. Isto tako, kreditni uvjeti se zaoštravaju jer ova inflacija nikako da stane, a onda, naravna stvar, ECB podiže svoje kamatne stope. Banke nisu previše dizale kamatne stope, ali svejedno, sve su rigorozniji uvjeti kreditiranja, a nekretnine su jednostavno nedostupne zato što su skupe. Međutim, oni koji trebaju kredit, koji ga mogu otplaćivati i kojima plaća to dopušta, oni će se, naravna stvar, zaduživati i dalje kupovati nekretnine koliko je to moguće.

Dotaknuli ste se nekretnina. Prema najnovijim podacima - prodaja pada, cijene rastu. Kako to komentirate?

Prodaja je morala stati. Imali smo već jedno duže vrijeme ogromnu potražnju, sad više tu potražnju ne možete hraniti. Oni koji su planirali kupiti nekretnine, bilo radi smještaja, bilo radi zaštite vrijednosti novca u uvjetima inflacije, to su učinili. Nema ničega što sad posebno generira potražnju za nekretninama, a osim toga cijene su im zaista previsoke i financijski su nam nedostupne. I naravna stvar, ljudi se ne mogu toliko niti zadužiti, niti bi to bilo odgovorno s njihove strane, i onda tu potražnja slabi.

Nažalost, imamo problem da je cijena najma jako visoka. S druge strane, zapravo sve ovo što se događa, pa i različite mjere koje je država uvodila po pitanju stambenog tržišta, na kraju rezultiraju time da je najam nedostupan, kupnja nekretnina je skupa, krediti su isto tako sve manje dostupni i to je zapravo problem za one koji moraju riješiti stambeno pitanje. Mnogi bježe iz velikih gradova, sele se negdje drugdje ako na taj način mogu eventualno lakše riješiti stambeno pitanje.