HNB povlači ručnu: Banke više neće moći odobravati kredite kao do sada! Evo što se mijenja

Hrvatska narodna banka planira (HNB) od 1. listopada 2026. dodatno postrožiti pravila za odobravanje kredita građanima. Banke će ubuduće imati manje prostora za odobravanje kredita koji prelaze propisane granice zaduženosti.

Cilj HNB-a je smanjiti rizik od pretjeranog zaduživanja građana i spriječiti da se u budućnosti poveća broj problematičnih kredita.

HNB je promjene predložio nakon što je utvrdio da krediti građana i dalje snažno rastu, unatoč usporavanju u odnosu na kraj prošle godine.

Što se mijenja?

Najvažnija promjena odnosi se na iznimke od postojećih pravila. HNB ne mijenja osnovne limite zaduženosti, ali smanjuje broj slučajeva u kojima ih banke smiju prekoračiti.

Od listopada bi banke, u odnosu na ukupan iznos kredita iz prethodnog tromjesečja, mogle odobriti najviše:

• 10 posto stambenih kredita klijentima kojima bi mjesečna otplata prelazila 45 posto prihoda. Dosad je taj udio mogao biti 20 posto.
• 5 posto nestambenih kredita klijentima kojima bi otplata prelazila 40 posto prihoda. Dosad je bilo dopušteno 10 posto.
• 10 posto kredita osiguranih nekretninom kod kojih kredit iznosi više od 90 posto vrijednosti nekretnine. Dosad je bilo dopušteno 20 posto.

Drugim riječima, banke će imati dvostruko manje prostora za iznimke kod rizičnijih kredita.

'NISU SPORNI SAMO KREDITI' /

Brinu li Hrvate više uvjeti za kredite ili cijene stanova? Ključni problem im je nešto drugo

Što to znači za građane?

To ne znači da će svima biti teže dobiti kredit.

Ako osoba zadovoljava propisane kriterije, nova pravila sama po sebi ne mijenjaju njezinu mogućnost dobivanja kredita. Promjena se prvenstveno odnosi na građane koji bi kredit mogli dobiti samo uz iznimku od propisanih ograničenja.

Primjerice, ako bi nekome rata kredita zauzimala više od 45 posto mjesečnih prihoda, banka će od listopada imati manje prostora da takvom klijentu odobri stambeni kredit.

Slično vrijedi i za kredite kod kojih je iznos kredita vrlo visok u odnosu na vrijednost nekretnine koja služi kao osiguranje.

Zašto HNB sada reagira?

HNB je ograničenja kreditiranja uveo još 1. srpnja 2025., kao preventivnu mjeru. Namjera je bila zaustaviti ublažavanje kriterija kreditiranja i spriječiti gomilanje rizičnijih kredita.

U prvoj godini primjene mjera situacija se poboljšala. Novi krediti u prosjeku su se ugovarali uz održivije uvjete, a smanjio se udio kredita kod kojih je zaduženost građana bila vrlo visoka ili je kredit bio vrlo visok u odnosu na vrijednost nekretnine.

No HNB smatra da problem još nije riješen.

DVIJE SU TEME /

Mijenja se izgled novčanica eura: Pogledajte kako bi mogle izgledati

Krediti građanima i dalje snažno rastu

Krediti stanovništvu krajem 2025. godine porasli su 13 posto, dok su u lipnju 2026. bili 11 posto veći nego godinu ranije.

Iako je rast usporio, HNB upozorava da je kreditna aktivnost i dalje snažna. U lipnju je stopa rasta stambenih kredita iznosila 12,7 posto, a nestambenih 12,2 posto.

HNB posebno upozorava na nastavak snažnog rasta kredita, osobito nestambenih, jer bi takav trend mogao povećati rizik za financijski sustav.

Niže kamate građanima omogućuju veće kredite

Jedan od razloga zbog kojih HNB dodatno postrožuje pravila su i niže kamatne stope.

Kada kamata padne, građanin za istu mjesečnu ratu može dobiti veći kredit. Primjerice, osoba koja si može priuštiti ratu od 700 eura uz nižu kamatu može dobiti veći iznos kredita, iako joj mjesečna obveza ostaje približno ista.

To s jedne strane olakšava kupnju nekretnine, ali s druge može potaknuti građane da se zaduže više nego što bi inače.

HNB upozorava da bi veća zaduženost mogla predstavljati problem ako se gospodarski uvjeti pogoršaju ili ako ponovno porastu kamatne stope, osobito kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom.

NOVI ŠOK /

Dvostruki udar na tržište: Analitičari objasnili što bi dodatno moglo povećati cijene goriva

Problematičnih kredita zasad je malo, ali HNB upozorava na nove kredite

Udio kredita koji se ne otplaćuju trenutačno je vrlo nizak i nalazi se na povijesno niskim razinama.

Međutim, HNB upozorava da se kvaliteta novoodobrenih kredita pogoršava brže nego kod starijih kredita.

To znači da trenutačna slika izgleda relativno dobro, ali bi se u budućnosti mogla promijeniti ako se nastavi brzo povećavati broj rizičnijih kredita.

Zato HNB želi reagirati unaprijed, prije nego što se eventualni problemi počnu ozbiljnije pojavljivati u bankarskom sustavu.

Što HNB želi postići?

HNB očekuje da će nova pravila smanjiti broj najrizičnijih kredita, odnosno onih kod kojih su građani vrlo visoko zaduženi ili uzimaju kredit koji je vrlo velik u odnosu na vrijednost nekretnine.

Time bi se trebalo usporiti pretjerano zaduživanje građana i dugoročno poboljšati kvaliteta kredita koje banke imaju u svojim portfeljima.

HNB poručuje da je riječ o preventivnoj mjeri. Cilj nije zaustaviti kreditiranje, nego spriječiti da se građani i banke previše izlože riziku dok je rast kredita i dalje snažan.

Nacrt ove HNB-ove odluke kojim se postrožuju uvjeti kreditiranja potrošača trenutačno je u javnom savjetovanju, koje traje do 18. rujna. Nakon toga HNB će razmotriti hoće li biti korekcija prije konačnog donošenja odluke.