Stručnjaci priključili reporterku Ivanu Ivandu na mjerne instrumente: Kako funkcionira mozak?

Uz srce, mozak je najvažniji organ ljudskog tijela – ali i jedan od najtajanstvenijih. On kontrolira gotovo sve naše funkcije: od razmišljanja, emocija, pamćenja i kretanja pa sve do rada srca i disanja. Iako znanost svakodnevno napreduje, liječnici priznaju da o mozgu još uvijek ne znamo sve.

Povodom Tjedna mozga, posjetili smo zanimljivu radionicu na sveučilištu Algebra Bernays na kojoj sudionici mogu vidjeti kako znanstvenici mjere aktivnost mozga i kako on reagira u različitim situacijama – od donošenja odluka do gledanja reklama.

Kako izgleda mjerenje aktivnosti mozga

U sklopu radionice novinarka je isprobala posebnu kapu s elektrodama koja bilježi moždanu aktivnost. Pravo medicinsko snimanje uključuje i dodatnu pripremu.

"Kada bi mi radili pravo snimanje kod vas, mi bi trebali staviti gel, provodljivost i tako dalje. Sada ćemo staviti ovako da dobijete osjećaj kako to izgleda. Evo ga! Kapa je dovoljno velika, mi imamo tri veličine kapa, sad ću vas samo malo možda počupati", objašnjava tijekom postavljanja opreme.

Aktivnost mozga pritom se mijenja ovisno o tome što osoba radi.

"Mi već znamo da je pretfrontalni dio mozga, ovaj ovdje prvi – ova ovdje elektrodica će biti aktivna ako vi morate donijeti neku odluku, ako morate izračunati neki zadatak, ako mi se morate sjetiti neke riječi. Recimo ove dvije će biti kod pamćenja i do sjećanja verbalnog i numeričkog sadržaja, ove iza elektrode će biti malo aktivnije kad vi gledate neku sliku, kad morate analizirati sliku", objašnjava Ana Havelka Meštrović, izvanredna profesorica na Sveučilištu Algebra Bernays.

UPOZORENJE NEUROLOGINJE /

Zabrinjavajući trend u Hrvatskoj: 'Djeluje na mozak kao droga! Djeca ulaze na internet u tri ujutro'

Mozak otkriva i kako reagiramo na reklame

Slična tehnologija koristi se i u istraživanjima ponašanja potrošača. Nedavno su znanstvenici analizirali kako ljudi reagiraju dok gledaju reklame.

"Točno vidimo gdje naš ispitanik fokusira pogled. Vi vidite da je slika izuzetno široka, međutim fokus konkretno nekih ispitanika je isključivo na ovim dijelovima fotografije, odnosno slike", kaže Havelka Meštrović.

Takva mjerenja pomažu razumjeti što privlači pažnju ljudi i kako obrađujemo vizualne informacije.

Mozak – još uvijek velika nepoznanica

Unatoč napretku tehnologije, stručnjaci ističu da je mozak i dalje najtajanstveniji organ u ljudskom tijelu.

"Tako je, još puno toga mi ne znamo. Svakim danom medicina napreduje sve više. Svakim danom imamo sve više spoznaja, ali još uvijek ostaje dosta toga što je nama nejasno", objašnjava Ivana Šušak Sporiš, specijalistica neurologije u KB Dubrava.

NISMO NI SVJESNI /

'Tihi ubojica' u Hrvatskoj: 'Kada se pojave ovi simptomi, bolest već uznapredovala'

Zašto je važno trenirati mozak

Jedna od ključnih sposobnosti mozga je neuroplastičnost – mogućnost da se tijekom života prilagođava, uči i oporavlja.

"Mozak ima jednu posebnu funkciju koja se zove neuroplastičnost, odnosno mozak ima sposobnost i razvijanja i prilagođavanja kroz cijeli život. I upravo nam ta funkcija neuroplastičnosti omogućuje da stječemo nova znanja, razvijamo nove vještine ili da se oporavljamo brže nakon ozljeda. I u principu za mozak je iznimno važno redovito vježbati – kako vježbamo tijelo, tako bi trebali vježbati mozak", kaže Šušak Sporiš.

Društvene mreže i pad koncentracije

Liječnike ipak zabrinjava jedan trend – sve slabija koncentracija kod mladih. Prema nekim istraživanjima psihologa, studenti koji svakodnevno skrolaju kratke videozapise na društvenim mrežama sve teže zadržavaju pažnju na duljim sadržajima.

U jednom istraživanju analizirane su i emocije sudionika pomoću mikropokreta lica.

"Ovdje možemo odabrati koje emocije želimo mjeriti, a onda kamera prati određene mikropokrete na licu kojima onda možemo identificirati određene emocije", objašnjava Nataša Trojak, prorektorica za nastavu na Sveučilištu Algebra Bernays.

Rezultati pokazuju da ljudi koji su navikli na brze digitalne sadržaje često imaju poteškoća s koncentracijom na statične aktivnosti – primjerice čitanje knjige od desetak stranica u kontinuitetu.

Upravo zato stručnjaci poručuju: kao što treniramo tijelo, trebali bismo redovito trenirati i mozak – čitanjem, učenjem i rješavanjem mentalnih zadataka.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!