UPOZORENJE NEUROLOGINJE /

Zabrinjavajući trend u Hrvatskoj: 'Djeluje na mozak kao droga! Djeca ulaze na internet u tri ujutro'

U podcastu Offline Ivane Ivande Rožić o mentalnom zdravlju djece govorila je dječja neurologinja Vanja Slijepčević Saftić

14.3.2026.

11:09

Ivana Ivanda Rožić

Shutterstock

Dječja neurologinja Vanja Slijepčević Saftić upozorava: Mozak djece danas razvija se u potpuno novim okolnostima, a mentalno zdravlje djece postaje jedan od najvećih izazova današnjice. Stručnjaci sve češće upozoravaju na porast problema poput anksioznosti, poremećaja pažnje i depresije kod djece i adolescenata.

O tim je temama u podcastu Offline Net.hr-a s reporterkom RTL Danas Ivanom Ivandom Rožić govorila jedna od najpoznatijih hrvatskih dječjih neurologinja Vanja Slijepčević Saftić, koja ističe kako trendovi posljednjih godina nisu nimalo ohrabrujući.

"Trend je zabrinjavajući – i nije samo kod nas. Cijeli zapadni civilizacijski krug danas se muči s problemima mentalnog zdravlja djece", ističe Slijepčević Saftić.

Zabrinjavajući trend u Hrvatskoj: 'Djeluje na mozak kao droga! Djeca ulaze na internet u tri ujutro'

Tisuću novih pacijenata godišnje

U svojoj ambulanti, kaže, svake godine susreće sve veći broj djece koja trebaju pomoć. "U zadnjih nekoliko godina imala sam u prosjeku oko tisuću i nešto novih pacijenata svake godine", kaže neurologinja.

Mentalno zdravlje, dodaje, ne može se promatrati odvojeno od fizičkog zdravlja. "Mentalno zdravlje nikada ne možemo izdvojiti iz cjelokupnog organizma – jedno se uvijek reflektira na drugo", objašnjava.

Kao primjer navodi i problem pretilosti kod djece. "Kada su djeca emocionalno gladna, tu prazninu često nadoknađuju pretjeranim jedenjem ugljikohidrata", upozorava Slijepčević Saftić i dodaje da nije slučajno što su hrvatska djeca među najdebljom u Europi.

Mozak sazrijeva tek nakon 25. godine

Jedna od važnih činjenica koju mnogi roditelji ne znaju jest, kaže, koliko dugo traje razvoj mozga. "Danas znamo da mozak sazrijeva tek nakon 25. godine života", ističe neurologinja.

Posebno osjetljivo razdoblje je adolescencija. "Adolescenti često misle da mogu sve. Razlog je nezrelost dijela mozga koji procjenjuje posljedice odluka", objašnjava. Stres, dodaje, može početi još prije rođenja, jer razvoj mozga počinje mnogo ranije nego što mislimo.

Slijepčević Saftić pritom spominje istraživanja provedena nakon terorističkog napada 11. rujna u New Yorku. Djeca majki koje su tada bile trudne imala su više razine hormona stresa kaže neurologinja i dodaje kako to pokazuje koliko okruženje majke može utjecati na razvoj mozga djeteta.

Mikrotraume koje ostaju cijeli život

Veliki problem, ističe, predstavljaju i takozvane mikrotraume iz djetinjstva, jer problem se ne vidi izvana, on se događa unutra, upozorava neurologinja. Primjer može biti i naizgled bezazleno vršnjačko zadirkivanje. "Ako dijete netko sustavno gura ili ponižava, to može promijeniti način na koji će kasnije doživljavati svijet", dodaje. Takve traume mogu ostati prisutne i u odrasloj dobi.

"Kasnije osoba može misliti da je svi mrze, da je šef protiv nje ili stalno bira pogrešne partnere", objašnjava neurologinja. Roditelji su, kaže, često prvi koji primijete da nešto nije u redu. "Roditelji su najbolji lakmus papir. Oni često prvi osjete da se nešto događa", ističe.

Među najčešćim znakovima upozorenja liječnica navodi: povlačenje iz društva, zatvaranje u sobu, promjene spavanja, gubitak interesa za školu, promjene u prehrani i nagle promjene ponašanja.

TikTok i dopamin: Mehanizam ovisnosti

U današnjem digitalnom dobu djeca su, kaže neurologinja, sve ranije izložena ekranima i društvenim mrežama. Već u dobi od sedam ili osam godina mnoga djeca imaju vlastite mobitele, a neka već s deset godina imaju profile na društvenim mrežama. Takva rana izloženost može imati značajan utjecaj na razvoj mozga i ponašanje.

Poseban problem predstavljaju platforme poput TikToka, koje koriste algoritme koji pamte što korisnik gleda i brzo nude sličan sadržaj. Brze izmjene slika i videa stalno potiču oslobađanje dopamina, zbog čega korisnik želi gledati još više sadržaja. Takav način konzumiranja informacija može povećati osjećaj nemira i anksioznosti.

Jedan od problema je tzv. "sharenting", kada roditelji na društvenim mrežama objavljuju fotografije svoje djece kako bi dobili više pregleda i lajkova. Iako to često ne rade iz loše namjere, potreba za potvrdom na društvenim mrežama povezana je s dopaminom – hormonom u mozgu koji stvara osjećaj zadovoljstva. Kada objava dobije puno lajkova, osoba osjeća kratkoročno zadovoljstvo i želi ga ponoviti, pa se dijete ponekad nesvjesno koristi kao sredstvo za postizanje veće "klikabilnosti".

NOVA PRAVILA /

Odzvonilo mobitelima u školama: Razmišlja li se i o strožoj zabrani za mlađe od 15?

Posebno upozorava na utjecaj digitalnih platformi na razvoj mozga. "Svaki put kada dijete otvori ekran i dobije novu notifikaciju, oslobađa se dopamin – hormon nagrade", objašnjava Slijepčević Saftić.

Problem je, dodaje, što takav mehanizam može stvoriti ovisnost. “Mozgu nije važno radi li se o drogi, kockanju ili ekranu – biološki mehanizam je isti”, upozorava. Neurologinja upozorava i na problem noćnog korištenja interneta.

"Roditelji misle da je dijete najsigurnije u svom krevetu. A upravo tada, u tri ili četiri ujutro, može ulaziti na potpuno opasna mjesta na internetu", kaže.

Djeca od dvije godine već imaju mobitel

Posebno je zabrinjava prizor male djece s ekranima. "Vidite dijete od dvije godine u kolicima s mobitelom u ruci. Još ima dudu, ali već gleda ekran", kaže Slijepčević Saftić.

To, upozorava, može imati posljedice na razvoj mozga. "Mozak se najintenzivnije razvija u prve tri godine života. U tom razdoblju dijete treba iskustva, igru i interakciju s ljudima", dodaje.

Potpuna zabrana tehnologije, smatra, nije realna, ali granice su nužne. "Za adolescente preporučujem najviše sat i pol do dva sata dnevno – i nikako dva sata prije spavanja", ističe, jer plavo svjetlo remeti biokemijske procese u mozgu i može poremetiti san. Djeca koja dugo gledaju u ekran navečer često su sljedeći dan umorna, razdražljiva i imaju smanjenu koncentraciju.

BAŠ NA PETAK 13. /

Kraj jedne ere: U Hrvatskoj sutra nastupa zabrana koja se mnogima neće svidjeti

Sve češće se može vidjeti i vrlo malu djecu, čak dvogodišnjake, kako u kolicima drže mobitel dok još uvijek koriste dudu. Takve navike mogu utjecati na razvoj govora, pažnje i socijalnih vještina. Primijećeno je i da neka djeca slabije vladaju materinskim jezikom jer velik dio sadržaja na internetu gledaju na engleskom jeziku.

Na pitanje treba li zabraniti društvene mreže djeci odgovara kako sve više zemalja razmatra ograničenja za korištenje društvenih mreža kod djece. Ipak, potpuno izbjegavanje digitalnog svijeta, svjesna je, nije realno. Društvene mreže i tehnologija dio su modernog života, pa je važno naučiti koristiti ih umjereno i odgovorno.

Preporučuje se ograničiti vrijeme provedeno pred ekranom na oko sat do sat i pol dnevno, uz izbjegavanje korištenja prije spavanja. "Bilo bi dobro da se procijeni dob do koje se društvene mreže ne bi smjele koristiti – možda oko 15 ili 16 godina", smatra neurologinja.

Razlog je jednostavan. "Mozak tada tek počinje donositi zrelije odluke". Zbog svega navedenog, zaključuje Slijepčević Saftić, važno je razvijati svijest o utjecaju tehnologije na mozak te djecu od malih nogu učiti zdravim digitalnim navikama.