Je li SAD i dalje saveznik Europi otkrio je u Münchenu američki državni tajnik Marco Rubio. Ton je bio ugodniji, a izjave pomirljivije od prošlogodišnjih, koje su tada frapirale europske čelnike.

Ipak, Trumpov bliski suradnik poslao je jasnu poruku Europljanima: "Morate se moći sami braniti".  

Situaciju za RTL Danas analizirao je stručnjak za međunarodne odnose profesor Goran Bandov. 

'TVRDA MOĆ' /

Britanski premijer upozorio Europljane: 'Moramo biti spremni boriti se!'

Rubio je bio u Münchenu blaži nego što je to prije godinu dana je JD Vance. Kako to tumačite?

To je na neki način očekivano. To je stil ministra vanjskih poslova. On je ipak čovjek diplomacije, tako da se i očekivalo da će biti ovako malo blaže nego što je to JD Vance, potpredsjednik SAD-a. JD Vance je prošle godine došao s batinom, a sad smo čuli mrkvu. Mislim da je i dalje američka politika jednaka, ona se nije promijenila, samo je malo ton sada bio drugačiji, malo ugodniji. Vidjeli smo jako puno pljeska. Ali zapravo politika se ne mijenja. I ono sve što je SAD tražio od Europske unije i dalje stoji.

Možemo li onda govoriti o nekoj velikoj pomirbi? Ili ipak ne?

Pa ja ne bih rekao niti da je između SAD i Europske unije došlo do nekog velikog raskida. Još iz doba predsjednika Billa Clintona na neki način sa SAD su govorile Europskoj uniji da žele da se puno više investira u NATO, da Europska unija investira u obranu sigurnosti. 

Amerikanci su i danas rekli da Europa mora biti spremna sama se braniti. Koliko je to realno, da, recimo, u pet, sedam godina se Europa dovoljno naoruža da se može, recimo, suprotstaviti jednoj Rusiji?

Meni se čini da Europska unija svaki puta kada dolazi do ozbiljne krize, vrlo odgovorno reagira. Vidjeli smo kada je Ruska federacija krenula agresivno prema Ukrajini i na neki način upozorila Finsku da su se odmah Finska i Švedska prijavile i pridružili se NATO savezu.

'DRUKČIJI TON' /

U jeku krize NATO-a događa se zaokret? 'Čak ni SAD ne može djelovati sam'

Tako da svaka kriza na neki način je ojačala u konačnici Europsku uniju i to ne kao mogućnost od odbijanja nekih potencijalnih napada. Moramo reći, Europska unija je prošle godina investirala 580 milijardi u područje vojne i sigurnosne obrane. To su brojke koje do prije par godina, ako se sjetimo prije covida, nitko nije ni sanjao. Ta brojka od 580 milijardi će i dalje rasti. Mislim da je to prilično pokazatelj da je Europska unija postala ozbiljnija kada se razgovara o njezinoj obrani.

Rubio i dalje kritizira europsku ovisnost u SAD-u. Hoće li to ubrzati mir u Ukrajini ili recimo, natjerati ukrajinskog predsjednika da pristane na ono što ne želi?

Nisam siguran da to ide u tom smjeru i nisam siguran da će se to baš tako posložiti. Vrlo teško Ukrajina može odustati od svih svojih snova da ima suverenu državu. Mislim da to baš tako ne ide. Vidjeli smo da Ukrajina uz pomoć Europske unije, ali i SAD-a, uspjela je do sada odoljeti svim ruskim napadima. Ruska Federacija nije ona za koju se smatralo prije 2022. godine, da je to tako jedna snažna armija.

RUKOVANJE PRED REFLEKTORIMA /

Plenković se sastao s Rubiom: Susret u Münchenu dok Trump trese odnose s Europom

Vidimo da to baš nije na tom nivou. Mogu razumjeti razmišljanje predsjednika Trumpa koji pokušava Rusiju dobiti što je moguće bliže Zapadu, ali u nekoj velikoj svjetskoj borbi prema Kini. Mislim da ni tu nije baš moguće da će se to tako razvijati. Ali za nas ovdje u Europi taj odnos SAD-a prema Kini je ipak sa strane, ako razgovaramo o ovoj našoj direktnoj sigurnosti.

Trump je upozorio Zelenskog da ne propusti priliku za mir. Hoće li taj najnoviji pritisak na Ukrajinu ipak prisiliti ih na neke na teritorijalne ustupke u ovim mirovnim pregovorima o mirovnom procesu?

Još smo jako daleko od toga. Ako sad baš direktno razgovaramo što je moguće, meni se čini da već u nekim ranijim razgovorima moglo se zamijetiti u pregovorima da je jedno područje dosta često izostajalo, a to je pitanje Krima. O Krimu se nije razgovaralo, već se pregovora i razgovara o novim regijama. Ja mislim da je već mogućnost da dođe do nekog novog rješenja za Krim strašno veliki ustupak.

Profesore vidjeli smo da je Orban saveznika Trumpa, a dok drugi europski čelnici podržavaju njegovog protukandidata na parlamentarnim izborima. Je li Trumpu u cilju razjedinjene Europe?

Kada govorimo o razjedinjenoj Europi, svaka velika sila, svaki značajni akter gleda da onaj drugi akter, koji je možda i njegov partner ali i njegov suparnik, da bude malo slabiji. Tako bi Europska unija isto željela da Rusija bude slabija. Tako bi željela, možda da je i Kina malo slabija ili želi da je možda SAD slabiji. Tako da ne može nas uopće čuditi da svatko od velikih aktera na neki način želi malo slabiju poziciju svoga suparnika. To je na neki način u geopolitici i razumljivo.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!