Kao što su i najavili, hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom na marginama Münchenske sigurnosne konferencije.

S premijerom je bio i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Slikali su se ispred hrvatske i američke zastave te se rukovali pred novinarima.

Podsjetimo, na konferenciji se susreće 60-ak svjetskih čelnika na tradicionalnom sigurnosnom skupu, i to u jeku vrlo kompliciranih geopolitičkih odnosa. U središtu pozornosti su napeti odnosi između dojučerašnjih zapadnih saveznika, pri čemu američki predsjednik Donald Trump zaoštrava retoriku prema EU-u, izravno traži suverenost nad Grenlandom i time dovodi u pitanje transatlantsko savezništvo. EU istodobno povećava proračune za obranu. Rubio je prije dolaska u München rekao da se „svijet mijenja vrlo brzo, pred našim očima“ te poručio da je nastupila nova era geopolitičkih odnosa.

Plenković je tijekom dana dao izjavu za novinare, osvrnuo se na niz sastanaka održanih na marginama Münchenske sigurnosne konferencije, naglasivši kako je u fokusu bila tema globalnog poretka i izazova s kojima se svijet suočava posljednjih godina.

Istaknuo je da je njemački kancelar Friedrich Merz u uvodnom govoru poslao važne poruke o budućnosti globalnih odnosa, nastavku podrške Ukrajini te jačanju ekonomske i sigurnosne kohezije Europske unije uz zadržavanje partnerskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Razgovori s industrijom i njemačkim partnerima

Plenković je naveo kako su prvog dana održani sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora, među ostalim s češkom Tatrom, od koje Hrvatska vojska nabavlja nove kamione i platforme. Razgovaralo se i s predstavnicima logističkog diva Maerska, partnera u projektu Zagrebačke obale u Luci Rijeka, gdje se provode investicije i modernizacija logističkih kapaciteta.

Također je održan sastanak s predstavnicima Rheinmetalla i hrvatske tvrtke DOK-ING, koju je premijer opisao kao svjetskog lidera u inovativnim rješenjima za razminiranje. Naglasio je da tehnologije koje razvija DOK-ING omogućuju uklanjanje mina bez izravnog ugrožavanja ljudi te da se suradnja širi diljem svijeta, uključujući i Ukrajinu.

NA RUBU NOVE ERE /

Merz uzdrmao München: 'Poredak je pred uništenjem. Vode se opasne igre'

BiH i suradnja s njemačkim pokrajinama

Premijer se sastao i s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom, s kojim je razgovarao o europskom putu BiH i jačanju ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, posebno Hrvata.

Održan je i sastanak s premijerom njemačke savezne zemlje Hessen Borisom Rheinom, s ciljem jačanja gospodarske suradnje po modelu kakav Hrvatska već ima s Bavarskom i Baden-Württembergom. Plenković je podsjetio da u Hessenu živi oko 55.000 Hrvata koji značajno doprinose lokalnom gospodarstvu.

Susret s američkim državnim tajnikom

Posljednji sastanak prije obraćanja javnosti bio je s američkim državnim tajnikom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Marcom Rubiom. Plenković je rekao da su razgovarali o širokom spektru tema u hrvatsko-američkim odnosima, osobito o energetskoj suradnji i proširenju LNG terminala u Omišlju, gdje većina brodova dolazi iz SAD-a.

Tema razgovora bila je i strateška važnost Jadranskog naftovoda za opskrbu srednje i jugoistočne Europe, kao i obrambena suradnja i proces prelaska Hrvatske vojske s istočnih na zapadne tehnologije, uključujući zrakoplovstvo, kopnene snage i mornaricu.

Dotaknuli su se i Inicijative triju mora, čiji će summit Hrvatska uskoro biti domaćin u Dubrovniku, a Plenković je američkog državnog tajnika pozvao da posjeti Hrvatsku kada mu obveze to dopuste. Istaknuo je i kako je Hrvatska zatražila snažnu potporu SAD-a za članstvo u OECD-u, što je jedan od preostalih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva zemlje.

Gospodarski forum u Dubrovniku

Najavio je i veliki summit te gospodarski forum koji će se krajem travnja održati u Dubrovniku. Cilj je, kaže, okupiti što veći broj sudionika ne samo iz političkog, nego i iz gospodarskog svijeta.

"Tri su najvažnija aspekta suradnje. Prvi je bolja prometna povezanost – povezivanje Baltika, Crnog mora i Jadrana kroz transeuropske prometne koridore", rekao je Plenković, podsjetivši da u inicijativi sudjeluje 13 članica Europske unije, odnosno gotovo trećina stanovnika EU-a.

Drugi ključni element je ulaganje u energetsku infrastrukturu, posebno važno u kontekstu energetske neovisnosti i tranzicije s ruskih na neruska fosilna goriva, dok je treći fokus digitalna transformacija i veća ulaganja u tehnologije koje mijenjaju tržište rada i brzinu prilagodbe globalnim trendovima.

Govoreći o narušenim transatlantskim odnosima i ulozi NATO-a, Plenković je poručio da Europa i dalje pruža ruku suradnje.

"Ispružena ruka europskih partnera i dalje je tu. Vidjet ćemo kako će se pragmatična suradnja razvijati, svijet se mijenja, a tradicionalna savezništva danas su nešto manje čvrsta nego ranije", rekao je.

Naglasio je kako se međunarodni sustav suočava s brojnim krizama, ratovima i kršenjima međunarodnog prava te da globalni model upravljanja temeljen na multilateralizmu ima ozbiljne izazove.

"Važno je da svi koji su privrženi demokraciji i načelima međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata ostanu na istoj strani. To je ono za što se Hrvatska zalaže", dodao je.

Premijer je istaknuo da Hrvatska paralelno jača svoje gospodarske i vojne kapacitete te želi podijeliti vlastito iskustvo stečeno kroz Domovinski rat i proces tranzicije.

„Bez mira i stabilnosti nema gospodarskog ni društvenog razvoja. To je lekcija koju je Hrvatska itekako dobro naučila“, zaključio je, dodajući kako zemlja posljednjih godina ubrzano sustiže standard zapadnoeuropskih država i nastoji taj put dodatno skratiti.