Ekonomistica o najcrnjem scenarij za Hrvate: 'Cijene će rasti po ekstremno visokim stopama'

Iran je oborio američki avion, a SAD pokreće misiju spašavanja! Napadnut je i veliki most nedaleko od Teherana pri čemu je ubijeno osmero ljudi. Više od mjesec dana sukoba na Bliskom istoku, američki predsjednik ponavlja prijetnje o preuzimanju Hormuškog tjesnaca.

O posljedicama rata na Bliskom istoku u studiju RTL-a Danas razgovarali smo s ekonomskom stručnjakinjom Marijanom Ivanov.

HNB u najcrnjem scenariju predviđa inflaciju od sedam posto. Može li ići toliko daleko?

Uvijek ima više scenarija, ovo je najcrnji. Ali postoji temeljni scenarij i onaj gori. 

Mi smo onaj srednji HNB-ov scenarij stigli s 4,8 posto?

Jesmo. Inflacija je uvijek igra brojki. Prije nego što je počeo rat u Iranu i prije nego što smo imali novu energetsku krizu, Hrvatska je startala s višom stopom inflacije nego ostale članice Europske unije. Dobrim dijelom vučemo probleme rasta cijena prije nego što je ovaj rat krenuo, a oo što je zapravo stanje s energentima djelovalo i ubrzalo inflaciju su cijene energije. U najcrnjem scenariju možemo pretpostaviti da će cijene hrane rasti po ekstremno visokim stopama, a svi trošimo veliki dio svog dohotka na hranu. Prenošenje cijene goriva i umjetnog gnojiva na cijene hrane je nešto što bio najgori scenarij. 

SVI SU ČEKALI ZADNJI DAN /

Navala za domaćim jajima! Bit će 'veselo' ako se prognoze ostvare: 'Tko će to plaćati?!'

Može li doći do tih sedam posto?

To je izgledno moguće. Još ne znamo koliko šok rasta cijena nafte i goriva može biti veći. Nama se dogodio šok koji, kad uzmete i pad vrijednosti novca od 2022. do danas, u stvarnosti realno manji. Nije se dogodio šok rasta cijena plina kao tada. 

Jeste bili u kupovini, vidi li se taj rast cijena?

Zasad osim goriva, koje ima višu cijenu, ali zahvaljujući mjerama Vlade to je manji rast nego što bi bio po tržišnim uvjetima, to se vidi. Ostale cijene su sad pod utjecajem visoke potraženje za Uskrs, uskoro dolaze turisti - trebamo nabaviti puno robe za sve tel ljude koji dolaze u Hrvatsku. Ta nova roba koja će dolaziti ukalkulirat će veće cijene energenata i ona po definiciji mora biti skuplja. Onaj tko je dan ili će ovih dana ići na tržnicu, vidi da su cijene zaista jako visoke, čak i više nego što su bile prošli tjedan. 

Kakvu ulogu tu imaju špekulanti? Primjerice, danas smo razgovarali s poduzetnicima koji kažu da moraju nabaviti materijali, a njima dobavljač kaže - nemam na skladištu. I dodaju - znaju da laže i vjeruju da čeka da poraste cijena. Kako tome stati na kraj?

Tome ne možete stati na kraj, to je tržište. Ako vi hipotetski znate da će iduće godine rasti cijene stana rasti, hoćete li pričekati da prodate stan? Hoćete. To u sadašnjoj situaciji izgleda nemoralno, ali nažalost to je uobičajeno ponašanje. Samo što i on možda kalkulira s nekim drugim kupcima. Sada na mnogim sirovinama imamo konkurenciju između kupaca i prodaje se onome tko plati više.

DIREKT OTKRIVA /

Zbog rata nam možda stiže recesija, a možda stagflacija: Znate li uopće što to znači?

Vlada se uvijek hvali gospodarskim rastom. Koji je tu scenarij najrealniji? Hoće li stati, početi padati?

Naš rast BDP-a u realnim terminima će sigurno biti slabiji nego što su bile projekcije, no naša stopa rasta je puno viša nego u drugim članicama eurozone i od prosjeka. Zahvaljujući tome ne očekujem pad BDP-a ni recesiju, potražnja je i dalje snažna. Ljudi su se navikli živjeti s visokim cijenama. Sad je inflacija 4,8 posto, prošli mjesec je bila 3,8 posto. To je sad puno više, ali već i ona inflacija od 3,8 je bila visoka. Za sada nema naznaka da bi došlo do pada potražnje. 

Kažete - recesija ne, možda stagflacija? Što je to uopće? 

To je izvjestan scenarij za prosjek europodručja i velike industrijske ekonomije tog područja poput Njemačke. Industrija troši jako puno energije, zahtjeva i prijevoz sve te robe. Što su zemlje razvijenije i energetski intenzivne zbog industrijskog razvoja, tu postojeće okolnosti idu za tim da će im troškovno to postati takvo opterećenje da im se troškovno neće isplatiti. Kupci neće moći platiti te cijene. Osim toga oni su već dosta posljednjih godina smanjivali potražnju i potrošnju, ljudi su brinuli zbog otpuštanja koja bi se mogla u Njemačkoj i drugim članicama eurozone još intenzivirati sada. Naravno da se u tim uvjetima može pojaviti stagflacija, pojam koji se koristi kada govorimo o istodobnoj kombinaciji recesije (pada realnog BDP-a) i snažnijeg rasta inflacije. 

Ne predviđate za Hrvatsku ni recesiju ni stagflaciju?

Ne u ovom trenutku i još dogledno vrijeme. Koristimo puno EU fondova, investicije idu, isplate će biti, projekti su zakazani. Mala je šansa da se potražnja smanji. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!