Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
365 DANA RATA U UKRAJINI /

Ključni događaji koji su obilježili krvavi Putinov pohod: Od prijetnji nuklearnim oružjem i pokolja pa do osvete Ukrajinaca

(DE)BLOKADA IZVOZA PŠENICE
Rusija je najveći, a Ukrajina među najvećim svjetskim izvoznicama pšenice pa o njima uvelike ovisi i globalna opskrba. Rat je izazvao poremećaje u tome, ruska je mornarica dugo držala u blokadi ukrajinske luke u Crnom moru odakle su isplovljavali brodovi s pšenicom i drugim žitaricama namijenjenima prije svega zemljama Afrike. U srpnju je, nakon velikih diplomatskih napora i uz posredovanje Turske, u Istanbulu potpisan sporazum između Rusije, Ukrajine, Turske i UN-a o deblokadi luka i izvozu milijuna tona žitarica, s tim da svi brodovi prolaze kontrolu prije prolaza kroz Bosporski tjesnac. Potpisivanje tog sporazuma bilo je najveće diplomatsko postignuće od početka rata u Ukrajini, a glavni tajnik UN-a Antonio Gutteres nazvao ga je "svjetlom nade".
Foto: Profimedia
(DE)BLOKADA IZVOZA PŠENICE Rusija je najveći, a Ukrajina među najvećim svjetskim izvoznicama pšenice pa o njima uvelike ovisi i globalna opskrba. Rat je izazvao poremećaje u tome, ruska je mornarica dugo držala u blokadi ukrajinske luke u Crnom moru odakle su isplovljavali brodovi s pšenicom i drugim žitaricama namijenjenima prije svega zemljama Afrike. U srpnju je, nakon velikih diplomatskih napora i uz posredovanje Turske, u Istanbulu potpisan sporazum između Rusije, Ukrajine, Turske i UN-a o deblokadi luka i izvozu milijuna tona žitarica, s tim da svi brodovi prolaze kontrolu prije prolaza kroz Bosporski tjesnac. Potpisivanje tog sporazuma bilo je najveće diplomatsko postignuće od početka rata u Ukrajini, a glavni tajnik UN-a Antonio Gutteres nazvao ga je "svjetlom nade".
12 /22
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Na današnji dan prošle godine, u ranim jutarnjim satima, Ruska Federacija pokrenula je ono što u Moskvi i danas nazivaju "specijalnom vojnom operacijom", a zapravo veliku invaziju i agresiju na Ukrajinu. Time je eskalirao rusko-ukrajinski sukob koji je različitim intenzitetom trajao još od 2014. godine na području odmetnutih proruskih regija Donjeck i Luhansk (zajedničkim nazivom - Donbas). Pred početak invazije Rusija je uz granicu s Ukrajinom nagomilala 200.000 vojnika i silno naoružanje, istodobno uvjeravajući svijet da nema namjeru napasti susjednu državu. Isto su tvrdili i brojni zapadni dužnosnici te vojni i politički analitičari, a jedino su američke obavještajne agencije upozoravale da Vladimir Putin zaista kani napasti Ukrajinu. Kada se to 24. veljače obistinilo, započeo je najveći vojni sukob na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Danas, godinu dana kasnije, nakon krvavih borbi, strašnih ljudskih gubitaka i materijalnih razaranja, Rusija se pokazala manje snažnom i moćnom vojnom silom nego što se mislilo, dok se Ukrajina, uz veliku vojnu i političku pomoć Zapada, pokazala mnogo snažnijim i odvažnijim protivnikom nego što se očekivalo. U 23 slike saželi smo ključne događaje dosadašnjeg tijeka rata.

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Pogledaj još galerija
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx