Samo spominjanje petka 13. kod mnogih izaziva blagu nelagodu. Bilo da ste praznovjerni ili ne, teško je izbjeći osjećaj da je ovaj dan drugačiji od ostalih. Trgovine bilježe manji promet, neki izbjegavaju putovanja, a drugi se šale na račun zloglasne reputacije.

Strah od petka 13., poznat i kao paraskevidekatriafobija, duboko je ukorijenjen u zapadnoj kulturi, no njegovo porijeklo nije jednostavno, već je isprepleteno mitovima, religijom i povijesnim događajima koji su oblikovali kolektivnu psihu.

Korijeni straha u mitovima i religiji

Iako se danas često povezuje s popularnom kulturom, vjerovanje u nesreću petka 13. svoje korijene vuče iz prastarih priča. Dva glavna izvora straha leže u kršćanskoj tradiciji i nordijskoj mitologiji, gdje se dan petak i broj trinaest zasebno smatraju zloslutnima. Njihova kombinacija stvorila je savršenu oluju za praznovjerje.

U kršćanstvu, najpoznatiji primjer je Posljednja večera, na kojoj je sudjelovalo trinaest osoba: Isus i njegovih dvanaest apostola. Trinaesti gost, Juda Iškariotski, bio je taj koji je izdao Isusa, što je dovelo do njegove muke i raspeća. Sam čin raspeća dogodio se na Veliki petak, dan koji je u kršćanskom svijetu postao simbolom žalosti i odricanja.

ČUVAJTE IH SE /

U Hrvatskoj crne mačke donose nesreću, a u ostatku Balkana kriju još strašnija praznovjerja

Već ovdje imamo spoj broja trinaest i petka kao nositelja negativnog naboja. Neke narodne predaje čak tvrde da je Eva ponudila Adamu zabranjeno voće u petak te da je Kajin ubio Abela također u petak.

Sličan motiv pojavljuje se i u nordijskoj mitologiji. Prema legendi, dvanaest bogova priredilo je gozbu u Valhali, nebeskoj dvorani. Veselje je prekinuo Loki, bog prijevare i kaosa, koji je upao nepozvan kao trinaesti gost.

Njegov dolazak doveo je do tragične smrti Baldera, najomiljenijeg među bogovima, čime je svijet gurnut u tamu. I u ovoj priči, broj trinaest simbolizira remećenje reda i dolazak nesreće.

Foto: Shutterstock

Povijesni tragovi i moderna popularizacija

Jedna od najčešće spominjanih, premda povijesno spornih teorija, povezuje petak 13. s vitezovima templarima. Na petak, 13. listopada 1307. godine, francuski kralj Filip IV. Lijepi naredio je masovno uhićenje članova ovog moćnog viteškog reda. Templari su mučeni, lažno optuženi za herezu i naposljetku pogubljeni, a njihovo bogatstvo je konfiscirano.

Legenda kaže da je njihov veliki meštar, Jacques de Molay, s lomače prokleo kralja i papu, a sam datum ostao je zapamćen kao dan izdaje i propasti.

Ipak, povjesničari ističu da se kombinacija petka i broja trinaest kao specifično nesretnog datuma počela jasnije dokumentirati tek u 19. stoljeću. Jedan od prvih pisanih tragova pojavljuje se u biografiji talijanskog skladatelja Gioachina Rossinija, koji je preminuo u petak, 13. studenog 1868. godine.

Pravi proboj u masovnu svijest dogodio se početkom 20. stoljeća. Roman Thomasa W. Lawsona iz 1907. godine, nazvan "Petak, trinaesti", iskoristio je postojeće praznovjerje kao zaplet o brokeru koji stvara paniku na burzi kako bi se obogatio.

No, ono što je ovaj datum zauvijek urezalo u modernu kulturu jest filmska franšiza "Petak 13." iz 1980-ih, koja je s likom maskiranog ubojice Jasona Voorheesa postala sinonim za horor.

Foto: Shutterstock

Petak 13. u drugim kulturama i statistikama

Zanimljivo je da strah od petka 13. nije univerzalan. U Španjolskoj i Grčkoj, primjerice, nesretnim se danom smatra utorak 13., zbog povezanosti s Aresom (Marsom), bogom rata.

U Italiji, pak, najveći strah izaziva petak 17. Razlog je rimski broj XVII, čijim se preslagivanjem slova može dobiti riječ "VIXI", što na latinskom znači "živio sam", odnosno "mrtav sam".

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Ironično, statistike često pokazuju suprotno od onoga što praznovjerje nalaže. Istraživanja provedena u Nizozemskoj pokazala su da se na petak 13. događa manje prometnih nesreća, vjerojatno zato što su ljudi oprezniji ili jednostavno odluče ostati kod kuće.

Unatoč tome, procjenjuje se da američko gospodarstvo na svaki petak 13. gubi između 800 i 900 milijuna dolara zbog smanjenih poslovnih aktivnosti i putovanja.