Grobički dondolaši 'zadondali' u Dražicama! Znate li da njihova priča ide i do unuka Đingis-kana?

Grobnički dondolaši na svom pokladnom pohodu u subotu su stigli u centar Dražica na Grobniku. Uz buku zvona, s navučenim kožama ovaca te s rogovima na glavama, tjerali su i ove godine zimu. Vrijeme ih je poslužilo, mnogi mještani su se okupili, a popratila ih je i limena glazba. Kako stoji na njihovim stranicama, Grobnički dondolaši danas su dio folklora, ali nekad su imali ključnu ulogu u preživljavanju i zaštiti sela od neprijatelja, bilo da je to bio barbarin ili kakva divlja zvijer. Iz njihove povijesti ističu da je nekad grobnički kraj bio stočarski, naročito ovčarski pa su stari svoje blago u proljeće tjerali u planinu na ispašu. Stoka je ostajala u planini do kasne jeseni, a kako bi se osigurali od divljih zvijeri koje su se tijekom zime spuštale i do naselja, imućniji su vlasnici stada unajmljivali nadničare da obilaze pašnjake i stvarajući buku tjeraju grabežljivce duboko u šumu. Tako su tjerali i pljačkaše. Najstariji govore da su pritom koristili zvona, čegrtaljke te sve što bi dohvatili kako bi stvarali buku. Oblačili su ovčje krzno, nosili krabuju, odnosno kosti bika ili brava te čađili lice. U rukama su imali štap, korijen, sjekiru, kost ili palentar. No glavna u stvaranju buke je bila dondola, odnosno zvona, pa otud današnji naziv dondolaši. Oni su najviše posla imali u proljeće, upravo u vrijeme maškara, pa su tako maskirani često obilazili i svoja sela. A uz njih se veže i legenda koja kaže da su godine 1242., prilikom prodora Tatara predvođenih Bučuk Batukanom, unukom slavnoga Džingis-kana, na Grobničkom polju odigrala se bitka presudna za opstanak Hrvata na ovim prostorima. Priča kaže da su u presudnim trenucima vojsci hrvatskih vitezova priskočili seljaci i to noseći strašne maske na glavama, a na leđima da su imali velika zvona. Utjerali su strah u kosti osvajačima te su tako pobijedili. Kako stoji na njihovim stranicama, danas Dondolaši u hodu idu u paru jer svatko treba prijatelja kao oslonac. Svi slijede zastavu koju nosi najstariji. Kod svakog zaustavljanja Dondolaši formiraju krug i to krećući se u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, simbolizirajući tako povratak u davna vremena, tj. povratak svojim korijenima. Krug ili kolo koje formiraju prirodna je obrambena formacija na otvorenom prostoru. U sredini kola vijori se zastava koja simbolizira izvorne vrijednosti hrvatskoga naroda: obitelj, dom i domovinu. Ujednačenim “dondolanjem” u kolu iskazuju težnju ka skladnom i sigurnom životu, a podignutim rukama pokazuju odlučnost da brane povjerene im vrijednosti. Udruga "Grobnički dondolaši" ima stotinjak članova, a najmlađi članovi imaju dvije godine.