Umrla je Uljana Semjonova, latvijska sportska ikona i po mnogima najdominantnija košarkašica svih vremena. Gorostasna sovjetska i latvijska heroina, visoka čak 213 centimetara, napustila nas je nakon duge i teške bolesti, ostavivši iza sebe nasljeđe koje će zauvijek biti upisano zlatnim slovima u povijest sporta. Njezina dominacija na parketu tijekom 1970-ih i 1980-ih bila je apsolutna, a njezino ime postalo je sinonim za nepobjedivost.

ODLAZAK IKONE /

Umro legendarni engleski golgeter: Bio je svojedobno najskuplji igrač u zemlji

Nepobjediva sila pod obručima

Karijera Uljane Semjonove bila je besprijekorna kolekcija trofeja i pobjeda. S reprezentacijom Sovjetskog Saveza osvojila je sve što se moglo osvojiti. Dva puta se popela na olimpijski tron, osvojivši zlatne medalje na Igrama u Montrealu 1976. i Moskvi 1980. godine. Tome je pridodala i tri naslova svjetske prvakinje (1971., 1975., 1983.) te nevjerojatnih deset uzastopnih naslova europske prvakinje u razdoblju od 1968. do 1985. godine. Gotovo je nevjerojatan podatak da Uljana Semjonova u svojoj reprezentativnoj karijeri, u stotinu odigranih službenih utakmica, nikada nije osjetila gorčinu poraza.

Jednako dominantna bila je i na klupskoj razini. Gotovo cijelu karijeru provela je u dresu kluba TTT Riga, s kojim je ispisala povijest. Čak petnaest puta osvojila je prvenstvo Sovjetskog Saveza, a nevjerojatnih jedanaest puta podigla je trofej Kupa europskih prvakinja, natjecanja koje je danas poznato kao ženska Euroliga.

Legenda veća od života

Iako su njezini trofeji impresivni, ono što je Semjonovu činilo legendom bila je njezina pojava i potpuna dominacija. Visina od 213 centimetara i stopala za koja je nosila cipele po mjeri, europskog broja 58, činile su je nerješivom zagonetkom za suparnice. No, njezina igra nije se temeljila samo na visini; posjedovala je iznimnu košarkašku inteligenciju i tehniku koja ju je činila nezaustavljivom.

Priznanje njezine veličine stiglo je 1993. godine, kada je postala prva ne-američka košarkašica primljena u prestižnu Naismith Memorial Basketball Hall of Fame. Kasnije je uvrštena i u Žensku košarkašku kuću slavnih (1999.) te u FIBA-inu Kuću slavnih (2007.), čime je njezin status ikone globalno potvrđen. U svojoj domovini Latviji proglašena je najboljom košarkašicom 20. stoljeća.

Teška bitka nakon karijere

Njezina nadnaravna visina bila je posljedica akromegalije, poremećaja uzrokovanog viškom hormona rasta. Nažalost, zdravstveni problemi koji su joj omogućili sportsku dominaciju uzeli su težak danak u kasnijem životu. Posljednjih godina vodila je tešku bitku s brojnim komplikacijama. Godine 2022. amputirana joj je noga, a kretanje joj je bilo izrazito otežano, zbog čega je većinu vremena provodila vezana uz krevet i invalidska kolica. Preminula je u Rigi, a vijest o njezinoj smrti potvrdio je Latvijski košarkaški savez.

Nakon završetka igračke karijere, Uljana Semjonova posvetila se humanitarnom radu te je dugo godina vodila Latvijski olimpijski socijalni fond, pomažući sportskim veteranima. Njezin odlazak označava kraj jedne ere. Otišla je žena koja nije bila samo visoka košarkašica, već sportska ikona koja je transformirala igru pod obručima i ostavila neizbrisiv trag, ne samo u latvijskoj, već i u svjetskoj povijesti sporta.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Himne prje utakmice Hrvatske i Njemačke