KOJI OBLICI KARCINOMA ŠTITNJAČE POSTOJE?
Karcinom štitnjače maligni je tumor koji se može podijeliti na papilarni, folikularni, medularni i anaplastični oblik. Papilarni karcinom štitnjače najčešći je od navedenih tipova te čini oko 80% istih. Najčešće se pojavljuje u srednjoj životnoj dobi i češće u žena. Ovaj oblik karcinoma štitnjače ima najbolju prognozu te je kod papilarnog karcinom štitne žlijezde stopa preživljenja 95%. Folikularni karcinom rjeđi je u odnosu na papilarni karcinom štitnjače. Najčešće se pojavljuje u starijoj životnoj dobi, otprilike između 50-e i 60-e godine života. Medularni karcinom je za razliku od prethodna dva karcinom štitnjače slabije diferenciran te samim time ima i lošiju prognozu. Postoji nasljedni tip te tip karcinoma u sklopu MEN 2 sindroma odnosno multiple endokrine neoplazije 2. Ovaj tip karcinoma može se javiti i u djece te se obično javlja u mlađoj odrasloj dobi. Anaplastični karcinom nediferencirani je oblik koji je ujedno i najagresivniji, no međutim rijetko se pojavljuje u populaciji. Vrlo brzo daje udaljene metastaze te se najčešće događa da je u trenutku postavljanja dijagnoze anaplastičnog karcinoma isti već metastazirao.
EPIDEMIOLOGIJA KARCINOMA ŠTITNJAČE
Karcinomi štitnjače češće se pojavljuju u žena nego u muškaraca te se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće između 50-e i 60-e godine, međutim dob u kojoj će se karcinom pojaviti ovisi o tipu istog . Pojavnost ovog karcinoma je u porastu, ali smrtnost je u padu upravo zahvaljujući razvoju terapije. Međutim do porasta novootkrivenih dolazi zbog povećanog broja starije populacije te zbog bolje dijagnostike.
KOJI SU SIMPTOMI KARCINOMA ŠTITNJAČE?
Najčešći simptom zbog kojeg ujedno pacijent dolazi do liječnika jest povećan čvor na vratu. Karakteristike toga čvora su da je tvrd na opip, bezbolan i nepomičan. Uz čvor mogu se javiti simptomi poput promuklosti, koja je uzrokovana pritiskom na povratni živac koji inervira glasiljke. Također, može se javiti otežano gutanje, povećanje štitnjače te simptomi poput lupanja srca, znojenja odnosno simptomi će u tom slučaju ovisiti o tome je li tumor hormonski aktivan ili inaktivan.
KAKO SE DIJAGNOSTICIRA KARCINOM ŠTITNJAČE?
Dijagnostika karcinoma štitnjače započinje kvalitetno uzetom anamnezom te pregledom, odnosno palpacijom vrata te štitnjače. Nakon toga treba učiniti ultrazvuk vrata te citološku punkciju. CT i MR su metode koje se koriste ukoliko je potrebno primjerice odrediti u kojem stadiju se nalazi pacijent sa karcinomom, to jest one nisu rutinske metode, već se prema potrebi pacijenta treba uputiti na iste.
LIJEČENJE KARCINOMA ŠTITNJAČE
Kod papilarnog i folikularnog karcinoma štitnjače liječenje obuhvaća odstranjenje štitnjače(parcijalno ili totalno) te limfnih čvorova vrata (disekcija vrata). Mogu se koristiti radioterapija ili kemoterapija kao dodatak operativnom liječenju. Kada govorimo o medularnom karcinomu u sklopu MEN 2 sindroma radi se preventivno odstranjenje štitnjače dok karcinoma još nema. U medularnom karcinomu koji se pojavljuje neovisno o MEN 2 sindromu odstranjuje se štitnjača te se radi disekcija vrata. Kod ovog tipa karcinoma radioterapija se ne provodi jer nema učinka na ovaj oblik, zbog metastaza. Kod anaplastičnog karcinoma štitnjače najčešće se primjenjuje palijativno liječenje; postavlja se traheostoma i odstranjuje štitnjača.
