Relikti drevnih virusa koji su proveli milijune godina skrivajući se unutar ljudske DNK pomažu tijelu u borbi protiv raka, utvrdili su znanstvenici.
Studija Instituta Francis Crick pokazala je da se uspavani ostaci tih starih virusa probude kada stanice raka izmaknu kontroli. To nenamjerno pomaže imunosnom sustavu da cilja i napadne tumor, prenio je BBC.
Tim želi iskoristiti to otkriće za dizajniranje cjepiva koja mogu pospješiti liječenje raka ili ga čak spriječiti.
Znanstvenici su uočili vezu između boljeg preživljavanja od raka pluća i dijela imunosnog sustava, nazvanog B-stanice, koje su se grupirale oko tumora.
Neki od retrovirusa postali su dio našeg genetskog koda
B-stanice su dio našeg tijela koji proizvodi antitijela i poznatije su po svojoj ulozi u borbi protiv infekcija, kao što je koronavirusna bolest.
Što su točno te stanice radile s rakom pluća bio je misterij, ali niz zamršenih eksperimenata s uzorcima pacijenata i testovima na životinjama pokazali su da se još uvijek pokušavaju boriti protiv virusa.
"Ispostavilo se da antitijela prepoznaju ostatke onoga što se naziva endogenim retrovirusima", rekao je prof. Julian Downward, pomoćnik direktora istraživanja na Institutu Francis Crick.
Retrovirusi imaju sposobnost ubacivanja kopije svojih genetskih uputa u naše. Više od 8 posto onoga što smatramo "ljudskim" DNK zapravo ima takvo virusno podrijetlo, a neki od tih retrovirusa postali su dio našeg genetskog koda prije desetaka milijuna godina i zajednički su s našim evolucijskim rođacima, velikim majmunima. Drugi retrovirusi možda su ušli u našu DNK prije nekoliko tisuća godina.
Neke od tih stranih uputa s vremenom su preuzete i služe u korisne svrhe unutar naših stanica, ali druge su strogo kontrolirane kako bi se spriječilo njihovo širenje.
Međutim, unutar stanice raka, kada ona nekontrolirano raste, dominira kaos i ranija čvrsta kontrola tih drevnih virusa je izgubljena.
Drevne genske upute
Te drevne genske upute više ne mogu oživjeti cijele viruse, ali mogu stvoriti fragmente virusa koji su dovoljni da imunosni sustav uoči virusnu prijetnju.
"Imunosni sustav je prevaren da povjeruje da su tumorske stanice zaražene i pokušava eliminirati virus, tako da je to neka vrsta alarmnog sustava", rekao je profesor George Kassiotis, voditelj retrovirusne imunologije u centru za biomedicinska istraživanja.
Antitijela potiču druge dijelove imunosnog sustava koji ubijaju "zaražene" stanice. Imunosni sustav pokušava zaustaviti virus, ali u ovom slučaju uklanja kancerogene stanice.
Profesor Kassiotis kaže da je to nevjerojatna promjena uloge retrovirusa koji su, u doba svog vrhunca, "možda uzrokovali rak kod naših predaka" zbog načina na koji napadaju našu DNK, ali nas sada štite od raka, "što smatra fascinantnim".
Razvoj cjepiva
Studija, objavljena u časopisu Nature, opisuje kako se to događa prirodno u tijelu, ali znanstvenici žele pojačati taj učinak razvojem cjepiva kako bi naučili tijelo kako loviti endogene retroviruse.
"Ako to možemo učiniti, onda možete razmišljati ne samo o terapeutskim cjepivima, možete razmišljati i o preventivnim cjepivima", rekao je prof Kassiotis.
