Beethoven bio bipolaran, Churchill u teškoj depresiji: Povijesne osobe i njihovi demoni

1. Aleksandar Veliki - Bio je uvjerljivo najveći vojni um u povijesti i kralj Makedonije. Proveo je veći dio života šireći svoje carstvo i osvajajući različita mjesta u zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Bio je i notorni paranoični megaloman.

Aleksandar Veliki je od malih nogu vjerovao da je izravni potomak samog Zeusa. Također, nije dobro podnosio kritike. Nakon što je popio previše vina na pobjedničkoj gozbi, Aleksandar se počeo svađati sa svojim najboljim prijateljem i savjetnikom Klitom Crnim, koji je doveo u pitanje neke njegove nedavne vojne odluke. Aleksandar mu je odgovorio bacivši koplje kroz njegovo srce.

2. Ludwig van Beethoven - Mnogi ga smatraju najvećim klasičnim skladateljem svih vremena, a patio je od mnogih fizičkih tegoba, ponajviše od gluhoće, kao i od Pagetove bolesti kostiju. Prema nekim modernim psiholozima, vrlo je vjerojatno da je ovaj genij također bolovao od bipolarnog poremećaja.

Beethoven je bio poznat po tome što je svoju glazbu skladao ludom brzinom tijekom maničnih epizoda koje bi trajale danima, ponekad nije spavao te je odbijao jesti. Nakon tih provala kreativnosti, skladatelj bi utonuo u duge napade depresije i tjednima ne bi napisao nijednu notu.

3. Vincent van Gogh - Bio je kultni postimpresionistički slikar čiji je talent, nažalost, tek prepoznat nakon njegove smrti. U Francuskoj je vodio siromašan život, patio je od teške depresije, a za života je jedva prodao pokoju sliku.

Mnogi moderni psihijatri i liječnici godinama su nakon van Goghove smrti postavljali razne dijagnoze. Većina njih slaže se da je umjetnik patio od bipolarnog poremećaja, a drugi, pak, sugeriraju anksiozne poremećaje i shizofreniju kao druge vjerojatne bolesti.

4. Winston Churchill - Bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva, poznat po svojoj ulozi u Drugom svjetskom ratu, također se nosio sa svojim osobnim problemima dok je svijet bio u ratu.

Churchill je bio sklon teškim, dugotrajnim napadima depresije, koju je nazivao svojim "crnim psom". Puno je pio tijekom svog života kako bi se nosio sa svojim tmurnim osjećajima. "Ne volim biti kraj tračnica, nekoliko kapljica očaja okončalo bi sve...", znao je govoriti.

5. Ernest Hemingway - Bio je briljantni romanopisac koji stoji iza klasika kao što su "Starac i more" i "Zbogom oružje". Stalno se borio s depresijom i alkoholizmom tijekom svog života. Loš odnos s njegovom obitelji i vožnja ambulantnih kola tijekom Prvog svjetskog rata zasigurno su uzeli danak u njegovom mentalnom zdravlju.

Pred kraj svog života, Hemingway je postao paranoičan te je vjerovao da ga prati FBI. Izolirao se kad mu se bolest pogoršala te se, na koncu, ustrijelio kada je imao 61 godinu.

6. Virginia Woolf - Bila je značajan glas u ranom feminističkom pokretu i jedna od najvažnijih autorica svih vremena, no imala je dugu obiteljsku povijest mentalnih bolesti. Njen djed i polusestra živjeli su skriveni u umobolnicama.

Sama Woolf je, također, bila u psihijatrijskoj bolnici par puta tijekom svog života. Imala je dijagnosticirani bipolarni poremećaj te si je, navodno, četiri puta pokušala okončati vlastiti život. Godine 1941. to joj je pošlo za rukom kada je ušla u rijeku s džepovima punim kamenja.

7. Charles Darwin - "Otac evolucije" je bio poznat po tome što je tijekom života patio od mnogih fizičkih bolesti, uključujući kronične bolove u trbuhu i palpitacije. Također je pokazivao brojne simptome teškog anksioznog poremećaja i vrlo vjerojatno imao česte napadaje panike.

Unatoč tim preprekama, Darwin je ipak uspio živjeti ispunjen i smislen život, putovao je po svijetu i stvorio jednu od najvažnijih znanstvenih teorija svih vremena.

8. Pitagora - Poznat je po razvoju Pitagorinog teorema, no imao je neke druge ideje i teorije koje su bile dosta čudne. Osim što je bio revolucionarni matematičar, Pitagora se također okušao u vodstvu kulta.

Pitagorini sljedbenici nazvani su Pitagorejcima. Štovali su broj deset i čak su mu posvetili molitvu. Također su vjerovali da je Pitagora bio polubog, zvali su ga "božanski Pitagora". Jedno od Pitagorinih neobičnijih uvjerenja bilo je da se ne smije jesti bob, jer sadrži duše mrtvih. Jedna od teorija njegove smrti glasi da je, bježeći od progonitelja odbio trčati po polju boba te su ga oni uhvatili i ubili.

9. Sokrat - Iako se danas smatra jednim od najvećih i najvažnijih mislilaca u povijesti, Sokrat nije uvijek bio toliko omiljen, niti mu je uvijek bilo lako. Mnogi su ga mrzili uglavnom zbog njegovih nekonformističkih uvjerenja koja su u staroj Grčkoj bila oštro osuđena.

Sokrat je također bio poznat po tome što je redovito čuo glas u svojoj glavi, koji je nazivao svojim "demonom". Iako ovaj glas nije vodio slavnog filozofa prema bilo kakvim nasilnim tendencijama, ipak mu je s vremena na vrijeme davao savjete. Sam Sokrat je rekao da ga je ovaj pratilac upozorio da ne bude političar.

10. Charles Dickens - Mnogi ga smatraju najvećim engleskim piscem u povijesti. On se, poput mnogih velikih pisaca, cijeli život borio s depresijom. Navodno je prolazio kroz duga razdoblja nesanice kad god bi započinjao novi roman.

Kako bi se nosio s nesanicom, Dickens bi besciljno lutao Londonom, a jednom je prešao 48 kilometara u jednoj noći. Kako je svoja djela privodio kraju, to mu je psihičko stanje bilo sve bolje.

11. Hannibal Barca - On je bio jedan od najvećih generala i vojnih stratega helenističke povijesti. Najpoznatiji je po tome što je prešao Alpe s vojskom slonova. Kartaški general, izuzetno uspješan u prvom dijelu svoje karijere, na kraju je zakazao nakon što nije uspio osvojiti Rim. Nakon godina bježanja i skrivanja, Hannibal si je oduzeo život popivši otrov koji je držao u kapsuli skrivenoj na svom prstenu.

12. Seneka Mlađi - Rođen je 4. godine pr. Kr. Nije bio samo utjecajni stoički filozof, već je bio i glavni savjetnik zloglasno okrutnog rimskog cara Nerona. Seneka je pokušao pozitivno utjecati na njega, ali bezuspješno. Naposljetku se upetljao u plan za svrgavanje cara.

Kad je Neron saznao za tu izdaju, osudio je mnoge bivše saveznike na progonstvo ili na pogubljenje. Neron je poslao vojnike u Senekin dom i naredio mu da se ubije zbog svoje izdaje. Seneka je kao pravi stoik tu naredbu izvršio mirno i tiho.

13. Paul Lafargue - Bio je poznati politički aktivist i marksistički mislilac. Rođen je na Kubi, a veći dio života proveo je u Francuskoj. Bio je poznat po svojim organizacijskim naporima i po pisanju antiradničkog manifesta "Pravo na lijenost" te je doveo vlastiti život do iznenadnog i dramatičnog kraja.

Godine 1911., u dobi od 69 godina, LaFargue i njegova supruga Laura ubrizgali su si cijanid i ostavili poruku u kojoj su naveli da je to bio plan godinama. U poruci je LaFargue rekao da nikada nije planirao živjeti nakon 70 godina i da je radije otišao prije nego što ga tijelo izda. Također je devet godina ranije napisao da će si oduzeti život čim mu počne ponestajati novca.

14. Abbie Hoffman - Legendarni politički aktivist, komičar i član Čikaške sedmorke, borio se s depresijom i bipolarnim poremećajem veći dio svog života. Ti njegovi poremećaji pomiješani s njegovom užasnutošću stanjem u svijetu, dovele su Hoffmana do rane smrti u dobi od 52 godine. Pronađen je mrtav u svom domu 12. travnja 1989. godine nakon što je uzeo smrtonosnu dozu barbiturata. Njegovi bližnji nagađaju da se nije mogao suočiti s počecima starosti, a da ne vidi promjenu u svijetu o kojoj je oduvijek sanjao i za koju se borio.

15. Gilles Deleuze - Ovog velikog francuskog filozofa mnogi su cijenili i poštovali tijekom njegovog života. Michel Foucault ga je nazvao "jedinim filozofskim umom u Francuskoj". Ideje koje je iznio u knjigama kao što je "Antiedip" utjecale su na mislioce od 1950-ih. Dok je Deleuze živio 70 godina, borio se s respiratornim problemima od djetinjstva, a plućno krilo mu je uklonjeno 1968. godine zbog tuberkuloze. Do 1990-ih, jednostavni svakodnevni poslovi bili su mu nepodnošljivi, a 1995. filozof se bacio kroz prozor svog stana.