Prije nekoliko dana medijima diljem svijeta proširila se informacija da su znanstvenici s Oxforda razvili terapeutsko cjepivo protiv raka bazirano na vektorskoj tehnologiji, poput onog protiv covida-19. Uz to, navodi se da je ono pokazalo dobre rezultate na miševima te da uskoro kreću i ispitivanja na ljudima.
Što je zapravo otkriveno i kako teku istraživanja za HRT pojasnio profesor Kristian Ramadan koji radi na Oxfordu. Kaže da cjepivo protiv raka postoji već 30 godina, ali i da rak podrazumijeva 200 različitih bolesti, "a stanice raka su naše vlastite stanice pa ih imunosni sustav može vrlo teško prepoznati i boriti se protiv njih."
"Nedavno je odobreno cjepivo protiv metastatskog melanoma. To je onkolitički virus, običan herpes simplex virus koji je modificiran i koji se daje lokalno u slučaju metastatskog melanoma. Bombastični naslovi u medijima pojavili su se zbog znanstvenog rada objavljenog na Oxfordu, koji pokazuje dobre rezultate na miševima, što ne znači da će isti učinak imati i na ljudima. Počet će se s kliničkim ispitivanjima, ali u ovom trenutku ne želim reći da imamo nešto veliko na tom putu", naglasio je Ramadan.
Dobri pokazatelji koji ništa ne dokazuju
No, kako se tako bombastična i optimistična vijest proširila? Odgovor je u popularizaciji znanosti koju Oxford provodi putem svojih Vijesti. Tako je i informacija o cjepivu objavljena ondje, a potom su je novinske kuće prenijele na svoj način, pojašnjava Ramadan.
Ipak, otkrio je kako je točno da se cjepivo protiv metastatskog melanoma bazira na vektorskoj tehnologiji upotrijebljenoj u borbi protiv covida-19.
"Isti vektor koji se koristi u cjepivu protiv COVID-a u oksfordskom i AstraZenecinom cjepivu, a to je čimpanzin adenovirus OX1, ne kodira za protein šiljka koji nas štiti od koronavirusa, nego kodira za neke tumorske antigene i time se pojačava imunitet.
Važno je spomenuti da je u tom zadnjem radu vidljivo da kombinacijom tih cjepiva možemo stvoriti jaki imunitet, odnosno da tumorske stanice mogu biti napadnute T-limfocitima, koji mogu bolje prepoznati tumorske stanice i ubiti ih. Rade na istom principu kao što rade na stvaranju staničnog imuniteta kod zaraznih bolesti.
Kod tumora je problem, jer on nastaje iz naših vlastitih stanica i jako se dobro može mimikrirati da ga naš imunosni sustav ne prepoznaje. Pokazalo se da kombinacijom cjepiva i klasične imunoterapije u miševa dolazi do potpune radikacije tumorskih stanica. To još ne dokazuje hoće li tako djelovati i na ljudima, to je samo prva stepenica i dobar pokazatelj", objasnio je znanstvenik Ramadan.
'Tek sad se razvijaju terapijska cjepiva'
Otkrio je i zašto još uvijek, iako cjepiva pritiv raka postoje već tri desetljeća, nemamo efikasan način suzbijanja te bolesti. "Virus je strano tijelo i naš imunosni sustav ga jako dobro prepoznaje, on ima samo 30 gena, dok naša stanica raka ima 3000 gena. Rak je i nastao zato jer može izbjeći naš imunosni sustav. Borba protiv zaraznih bolesti već traje 250 godina, od kada je stvoreno prvo cjepivo protiv boginja, a prije 40 godina su tek iskorijenjene boginje.
Istraživanja cjepiva protiv raka počela su tek poslije Drugog svjetskog rata, a ozbiljna tek 1970-ih godina. Protiv raka postoje i preventivna cjepiva kao npr. protiv humanog papiloma virusa koji uzrokuje rak grlića maternice. Dakle, postoje preventivna cjepiva, a sada se razvijaju i terapijska", zaključio je profesor Ramadan.
