Nova godina simbolizira novi početak, a kraj godine mnoge ljude potiče na razmišljanje i donošenje novogodišnjih odluka. To je trenutak kada imaju osjećaj da mogu "resetirati" navike, ostaviti stare greške iza sebe i krenuti ispočetka.

Novogodišnje odluke mogu biti vrlo različite, ali se najčešće vrte oko nekoliko glavnih područja života. Obično su vezane za zdravlje i izgled, pa mnogi žele smršavjeti, zdravije se hraniti, više se kretati ili se riješiti loših navika poput pušenja.

Drugi, pak žele napredovanje u karijeri, veću plaću ili uspješniji rad. Učenici i studenti često požele bolje ocjene, više discipline ili uspješnije polaganje ispita. Treći žele više štedjeti, manje trošiti, riješiti dugove ili jednostavno imati više financijske sigurnosti. Neki, također, žele provoditi više vremena s obitelji, poboljšati odnos s partnerom, steći nova prijateljstva, udaljiti se od toksičnih osoba, više putovati ili naučiti nove vještine i poraditi na sebi.

Svaki siječanj pričamo si neku verziju iste priče: "Ovo je godina kada ću se konačno sabrati". Odlučujemo jesti bolje, raditi više, manje se stresati, biti discipliniraniji, fokusiraniji itd. To čak na neki kratki trenutak ima smisla i osjećamo nadu i uvod u novi početak. A onda se život dogodi.

Do veljače, mnoge su se novogodišnje odluke već raspale. Posjeti teretani se smanjuju. Stroge rutine postaju neodržive. Ono što ostaje često nije motivacija, već krivnja. Pretpostavljamo da smo podbacili jer se nismo dovoljno trudili.

Jesu li novogodišnje odluke zdrave?

Novogodišnje odluke mogu biti vrlo zdrave kada potiču optimizam i usvajanje novih navika za fizičko i mentalno blagostanje, ali postaju nezdrave ako su previše ograničavajuće ili nerealne.

Istraživanja sugeriraju da problem možda nismo mi. Možda je to način na koji se pokušavamo promijeniti. Tradicionalne novogodišnje odluke obično su krute i usmjerene na rezultate. Uvelike se oslanjaju na snagu volje i pretpostavljaju da će naš budući ja nekako imati više energije, vremena i samokontrole od našeg sadašnjeg. Desetljeća istraživanja samoregulacije govore nam da je snaga volje ograničena, posebno pod stresom. Drugim riječima, odluke najvjerojatnije neće uspjeti upravo kada život postane težak, što je obično kada ih najviše želimo, piše Psychology Today.

Foto: Pexels

Postoji i još jedan problem. Odluke su često formulirane u smislu sve ili ništa. Ili ih se držimo ili ne. Propustimo nekoliko dana, prekršimo pravilo ili se vratimo staroj navici i može se činiti kao da je cijeli trud uništen. Ovakvo binarno razmišljanje potiče sram i povlačenje, emocije koje zapravo otežavaju promjenu, a ne olakšavaju.

Kako uspješno ostvariti novogodišnje odluke?

Umjesto novogodišnjih odluka, razmislite o kreativnim namjerama. One preusmjeravaju fokus s krutih ishoda na način na koji se želimo odnositi prema svojim životima. Umjesto da se pitate: "Što bih trebao/la popraviti kod sebe?", zapitajte se: "Kakva osoba želim biti - iznova i iznova, nesavršeno, iskreno?".

Kreativna namjera mogla bi zvučati ovako:

• "Želim pristupiti izazovima sa znatiželjom umjesto samokritikom."
• "Ove godine želim vježbati biti blaži prema sebi."
• "Želim istražiti kako ravnoteža zapravo izgleda u mom stvarnom životu - ne idealnom."

Ove namjere nisu kontrolne liste. Ne ovise o savršenom provedbi. Potiču na razmišljanje, eksperimentiranje i prilagodbu tijekom vremena.

Riječ "kreativno" ovdje je važna. Ne zato što moramo biti umjetnički nastrojeni, već zato što kreativnost uključuje fleksibilnost, otvorenost i maštu. Kreativnost omogućuje da promjena bude proces, a ne test.

Od popravljanja sebe do vježbanja uvjerenja 'samo sam čovjek'

Jedan od najvažnijih pomaka koje nude kreativne namjere jest odmak od samopopravljanja. Odluke često impliciraju da nešto nije u redu s nama i da to treba ispraviti. Kreativne namjere polaze od drugačije pretpostavke: Rast je kontinuiran, neravnomjeran i oblikovan kontekstom.

USVAJANJE NAVIKA /

Stalno ste pod stresom? Stručnjaci o tehnikama koje pouzdano djeluju i najbolje opuštaju

Ta je razlika važna. Istraživanja o samosuosjećanju pokazuju da su ljudi koji na neuspjehe reagiraju ljubaznošću, a ne osuđivanjem, otporniji i motiviraniji da nastave dalje. Kreativne namjere prirodno podržavaju ovaj stav naglašavajući praksu nad savršenstvom.

Umjesto da odustanemo nakon pogrešnog koraka, pozvani smo da ostanemo znatiželjni.

Kreativne namjere ne obećavaju dramatičnu transformaciju pukom snagom volje. Ono što nude umjesto toga je nešto blaže i održivije: način da ostanete angažirani u rastu, čak i kada je život kaotičan.

U kulturi koja često izjednačava napredak s produktivnošću, a samovrijednost s postignućem, odabir kreativnih namjera može se činiti gotovo radikalnim. To je odluka da se znatiželja cijeni više od kontrole, a smisao više od metrike.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NUŽNO JE /

Izlaganje prirodnom svjetlu igra ključnu ulogu: 26 razloga zašto je važno izaći vani

POGLEDAJTE VIDEO: Ivana Kalogjera o osobnoj borbi i radu u udruzi: 'Krpamo rupe u sustavu, a novac ne pada s neba'