Fizicka aktivnost vise ce odrediti rizik od srcanih bolesti kod zena od bilo kojeg drugog poznatog faktora, ukljucujuci pusenje, pretilost i visok krvni tlak.

Prateci zivotni vijek kroz prukupljane podatke 32 tisuce australskih zena, znanstvenici sa Sveucilista Queensland otkrili su da je fizicka neaktivnost vodeci cimbenik rizika za bolesti srca u svakoj zivotnoj dobi od ranih 30-ih do kraja 80-ih.

'Moramo se vise kretati. Od 30. godine starosti opada razina fizicke aktivnost. Moramo dati sve od sebe da to sprijecimo', porucuje voditeljica studije Wendy Brown.

Tijekom studije su mjerili glavne faktore rizika za srcane bolesti - prekomjernu tjelesnu tezinu, pusenje, visok krvni tlak i fizicku neaktivnost.

Analizirali su koliko ce se zdravstveno stanje popraviti ako svaki od rizicnih faktora nestane - primjerice, kada bi prestali pusiti ili imali idealnu tjelesnu tezinu.

Mlade zene cesce puse, a to kod njih povecava rizik od srcanih bolesti za 59 posto i cini pusenje najvecim uzrokom srcanih bolesti medu mladim zenama.

Sto su zene starije, rizik zbog pusenja opada, dok se povecavaju rizik zbog visokog krvnog tlaka i fizicke neaktivnosti.

U studiji objavljenoj u online casopisu British Journal of Sports Medicine, znanstvenici su zakljucili da je od 30-ih do kasnih 80-ih, niska fizicka aktivnost odgovorna za vise razine bolesti srca od bilo kojeg drugog rizika.

Ako ostanu neaktivne, povecava se rizik od srcanih bolesti prosjecno za 33 posto kod srednjovjecnih zena i 24 posto kod starijih zena.

Kada bi zene izmedu 30 i 90 godina uspjele vjezbati preporuceno vrijeme u tjednu - barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta - samo u Australiji bi godisnje moglo biti spaseno vise od dvije tisuce zivota srednjovjecnih zena.

Nije bitna vrsta tjelovjezbe, sve dok ste fizicki aktivni. Aerobno vjezbanje jako je vazno za kardiovaskularno zdravlje i metabolizam. Trening stange je vazan za misicno-kostano zdravlje koje ce omoguciti obavljanje svakodnevnih aktivnosti u starijoj dobi, kazu strucnjaci.

'Fizicka aktivnost igra kljucnu ulogu u zdravlju srca, jer utjece na mnoge druge faktore', kaze dr. Nieca Goldberg, kardiologinja i medicinska direktorica Zenskog srcanog programa u Langone Medical Centeru u New York Cityju. Primjerice, vjezbanje snizava krvni tlak, smanjuje tjelesne masnoce i poboljsava razinu secera u krvi.

'Ako zelite uciniti nesto za prevenciju srcanih bolesti, trebate vjezbati', kaze Goldberg. 'Ljudi moraju opet postati aktivniji, a jedan od nacina je da to postane sastavnim dijelom zivota, poput pranja zubi.'