Nedavno se redakciji portala Net.hr e-mailom javila čitateljica Marija (50) iz Splita te nam je otkrila kakvu je agoniju prošla zbog koronavirusa koji ju je prikovao za postelju puna dva tjedna. Potaknuti time, kontaktirali smo Alemku Žic, dr. med., spec. infektologije iz Poliklinike Aviva koja nam je otkrila u kojim slučajevima može doći do tako teške kliničke slike, kada se treba obratiti liječniku te zašto je koronavirus, koji se trenutno širi Hrvatskom, manje smrtonosan i vrlo zarazan.
"U brojnim zemljama EU, pa tako i u Hrvatskoj zadnjih tjedana se javlja porast broja oboljelih od COVIDA-19. Imunitet stečen ranijim cijepljenjem i/ili preboljenjem je relativno kratkog vijeka, tako da je porastao broj osjetljivih osoba. Novi sojevi virusa tzv. FLiRT varijante, mutacije Omicron varijante Sars-CoV-2 virusa, se tako vrlo lagano i brzo šire u populaciji, i posljedično dolazi vrlo brzo do porasta broja novooboljelih", rekla nam je dr. Žic.
"Na broj novozaraženih osoba se može značajno utjecati preventivnim mjerama kao što su rana detekcija bolesnih i izolacija oboljelih, izbjegavanje kontakta s oboljelima, pranje ruku, izbjegavanje zatvorenih prostora s većim brojem ljudi i dr. Virus se uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, pa i govorom u uskom i bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Osoba je najzaraznija kad ima izražene simptome bolesti. Bolest je uglavnom blagog kliničkog tijeka. Nema novih podataka da nove mutirane varijante virusa imaju veće stope komplikacija u odnosu na ranije", dodala je.
Antibiotici i terapija za koronavirus
Našu čitateljicu Mariju koronavirus je prikovao za krevet skoro tri tjedna. Ona je bila jako umorna, toliko da nije mogla sjediti i cijelo tijelo ju je boljelo te je deveti dan od pozitivnog testa na COVID-19 dobila i antibiotike za upalu sinusa, a inače boluje od kroničnog sinusitisa. Dr. Žic nam je otkrila u kojim slučajevima koronavirus može imati tako tešku kliničku sliku.
"Prema dosadašnjim iskustvima, infekcija novim sojevima virusa u oko 80 posto slučajeva uzrokuje blagu bolest i većina oboljelih se oporavlja u prosjeku unutar deset dana od prvih simptoma bolesti, 14 posto ima težu bolest, a šest posto ima teški oblik bolesti. Većina najtežih oblika bolesti i teških kliničkih slika javlja se među starijim osobama i osobama s drugim kroničnim bolestima", kazala je.
Alemka Žic, dr. med., spec. infektologije iz Poliklinike Aviva
Infektologinja je objasnila u kojim slučajevima se uz simptomatsku terapiju za koronavirus daju i antibiotici.
"Antibiotici se propisuju i uzimaju u slučaju bakterijskih infekcija. Oni nisu lijek koji se ordiniraju u slučaju akutne COVID-19 infekcije, jer je to virusna bolest, uzrokuje ju Sars-CoV-2 virus. Antibiotik se propisuje kada se u tijeku ili nakon akutne COVID-19 infekcije pojavila bakterijska, kako stručno nazivamo, superinfekcija. Odnosno, ukoliko postoje klinički i laboratorijski parametri koji upućuju na bakterijsku infekciju."
Simptomi FLiRT varijante koronavirusa
Najčešći simptomi FLiRT varijante su sekrecija iz nosa, začepljen tj. neprohodan nos, grlobolja, slabost i malaksalost. Javljaju se od drugog do 14. dana nakon ekspozicije tj. kontakta s oboljelom osobom i mogu trajati i do dva tjedna. Simptomi su najizraženiji obično treći do peti dan bolesti.
Simptomi nove FLiRT varijante Covida-19 mogu biti sljedeći:
- Povišena tjelesna temperatura,
- Zimica i tresavica,
- Opća slabost i malaksalost,
- Bolovi u mišićima i zglobovima,
- Začepljenost i/ili sekrecija iz nosa,
- Grlobolja,
- Kašalj,
- Mučnina i/ili povraćanje,
- Proljev,
- Gubitak okusa i/ili mirisa,
- Otežano disanje i/ili kratkoća daha.
Tko može razviti teški oblik bolesti?
Osobe s povećanim rizikom od razvoja težih ili teških oblika bolesti COVID-19 i osobe čiju osnovnu bolest može pogoršati infekcija su:
- Osobe od 65 godina životne dobi i starije,
- Korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu),
- Osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
- Odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju),
- Osobe koje zbog osnovne bolesti ili terapije koju primaju, imaju stanje teške imunosupresije
- Djeca mlađa od šest mjeseci i trudnice.
Kada se javiti liječniku?
"Važno je znati da većina oboljelih ima blaži oblik bolesti i oporavi se u periodu od jednog do tri tjedna. Velik dio pacijenata će tako preboljeti bolest bez većih problema i komplikacija. Ipak, većini pacijenata i oni koji pripadaju rizičnoj skupini i oni koji joj ne pripadaju, savjetuje se da se jave svom liječniku nakon dobivanja pozitivnog nalaza, ili barem dva dana nakon početka bolesti. Prvenstveno zbog izolacije, a tako i prevenciji širenja bolesti u populaciji. Zatim zbog prijave, kontrole zaraznih bolesti, te zbog praćenja tijeka bolesti kod bolesnika tj. pravovremenog adekvatnog liječenja u slučaju razvoja komplikacija", istaknula je dr. Žic te je objasnila kako se u slučaju koronavirusa liječiti kod kuće.
"Kod kuće se preporučuje liječenje kao i kod drugih virusnih bolesti npr. obične prehlade ili tzv 'crijevne viroze '. Savjetuje se mirovanje, obilniji unos tekućine. U slučaju povišene temperature savjetuje se uzimanje antipiretika poput paracetamola, a protiv bolova u zglobovima i mišićima neselektivni nesteroidni protuupalni lijekovi, tj. NSAR, poput ibuprofena. Preporučuju se lijekovi za smirivanje kašlja na biljnoj bazi. U slučaju začepljenosti nosa dekongestivi, tj. kapi za nos. Te u slučaju proljeva lagana, kuhana nemasna dijetalna hrana u vrlo malim obrocima, mogu se uzeti i neki od probiotika, iako za sada nema pouzdanih znanstvenih podataka o uspjehu takve terapije, ali svakako neće odmoći."
POGLEDAJTE VIDEO: Raste broj zaraženih covidom, ali ne i zabrinutost: 'Živimo s tim, ako se netko prehladi, prehladio se'
