Net.hr svakodnevno objavljuje mnoge važne i zanimljive sadržaje iz cijelog svijeta. A za nas ste među najvažnijima na svijetu upravo vi. Zato vas u mjesecu muškog zdravlja pozivamo da pratite naše objave i pridružite se osvještavanju muškog zdravlja šaljući nam slike svojih brkova.
Fotografije možete slati do 30. studenoga. S krajem mjeseca dolazi i kraj akcije osvještavanja, ali ne i kraj svijesti o važnosti zdravlja. Isto tako, ne mora to biti kraj vašim brkovima: ako vam se svide, zadržite ih. Ne morate obećati ništa o brkovima. Samo - čuvajte zdravlje!
Naša adresa netvijesti@rtl.hr otvorena je za vas do kraja studenog. Slanjem svoje fotografije pristajete na objavu na Net.hr-u uz ova pravila privatnosti i uvjete korištenja.
Nad ulazom Apolonova delfskog proročišta u staroj Grčkoj stajao je natpis Γνῶθι σεαυτόν [gnothi seauton] – upoznaj samoga sebe. Autorstvo izreke nije točno utvrđeno, no poruka je svakako primjenjiva na naše tijelo. Kako ga upoznati u njegovu zdravlju i kako prepoznati ako se to stanje promijeni, to bi trebao znati doista svatko.
Važno je, dakle, upoznati vlastito tijelo i njegovo uredno funkcioniranje jer to pomaže prepoznavanju promjena koje se događaju i razlikovanju stanja na koja treba reagirati. Tome pridonose samopregledi i osobno prepoznavanje nepoželjnih simptoma te opće i usmjerene laboratorijske i/ili radiološke pretrage i liječnički pregledi.
Orijentacijska dob i faze nepoželjnih stanja
Za zdravlje muškog tijela važno je napomenuti da to tijelo imamo od početka do kraja života. Ista primjedba vrijedi i za svako drugo tijelo. Često se navodi orijentacijska dob koja je rizična za pojavu pojedinog problema, no svakako treba uzeti u obzir da se – doduše nešto rjeđe – gotovo svaki problem može pojaviti bilo u kojoj dobi.
Stoga su važne sastavnice općeg i zdravstvenog odgoja i naputak da treba pratiti vlastito tijelo i uputa kako to činiti. Također je važno privikavanje na to da naša intima ostaje intima i pri osobnom, i pri privatnom i pri javnom (u smislu odnosa društvenih uloga, posebno uloga pacijenta i liječnika) zdravstvenom pregledu.
Izreka bolje spriječiti nego liječiti može se primijeniti i na nešto što nije sasvim onemogućeno, nego se tek pojavilo. Bolje ne dati da se razvije, nego liječiti kad se pogorša.
Zato je važno otkrivanje nepovoljnih pojava u što ranijoj fazi. Odatle uputa da redovito pratim što se s mojim tijelom zbiva te pogledom i opipom ustanovljujem je li sve onako kako se očekuje da bude. Uz to, važno je u određenim razmacima obaviti one pretrage i preglede za koje se zna da mogu upozoriti na početna stanja razvoja pojedinih oboljenja.
Poticaj u Mudenom
Movember ili Mudeni kao mjesec muškog zdravlja usmjeren je na dva glavna područja – seksualno i mentalno zdravlje. U spolnom se zdravlju ističu dva najveća problema: rak testisa i rak prostate. Dakako, uz to se upozorava i na druge simptome seksualnog zdravlja i povezane simptome mokraćnog sustava zbog kojih se treba javiti liječniku.
Kod mentalnog se zdravlja izdvajaju tjeskoba (anksioznost) i potištenost (depresija) te njihove nepoželjne posljedice.
Penis i testisi
Vanjski pregled penisa (spolnog uda) i skrotuma (mošnji) praktički je moguće provoditi svakodnevno uz osobnu higijenu i/ili obavljanje nužde. Svakako to treba učiniti osjetimo li bilo kakvu nelagodu na tim područjima. A i bez osjeta nelagode uputno je barem jedanput na mjesec obaviti samopregled. Zgodno je odabrati jedan dan pa svakog mjeseca na taj datum pregledati vlastiti penis i testise.
Dobro je samopregled obaviti neposredno nakon tuširanja ili kupanja jer su tada tkiva najopuštenija od topline.
Potom treba izvana, sa svih strana pregledati penis (spolni ud) – uključujući i glans (glavić) povlačenjem prepucija (kožice) prema korijenu penisa – i skrotum (mošnje) te kožu na preponama te oko anusa (čmara). Crvenilo, osip ili madeži koji su iznad površine kože znak su za odlazak liječniku.
Penis se pregledava opipom tako da se lagano pritišće prstima od korijena do vrha; treba biti bezbolan i gibak. Bilo kakav opip tvrdoće i/ili iscjedak znak je da je potreban liječnički pregled.
Jednako tako, bilo kakve promjene u mokrenju – količina mokraće, učestalost mokrenja, jačina mlaza, peckanje – te promjene u učestalosti i jačini erekcije trebale bi biti dovoljan poticaj za razgovor s liječnikom
Testisi (sjemenici) pregledavaju se jedan po jedan. Prvo se odignu dlanom da im se osjetom provjeri težina, a pogledom veličina. Uobičajeno je da je jedan testis, obično lijevi, nešto veći od drugoga. Pri ponovljenom je pregledu važno da nema promjene od prošlog samopregleda.
Potom, opet jedan po jedan, testise treba opipati. Testis se uhvati palcem i prstima te se, uz sasvim blag pritisak, lagano kotrlja da ga se opipa sa svih strana. Mora biti gladak i gibak. Bilo kakva kvržica na površini testisa ili unutar njega te promjena tvrdoće testisa znak su za odlazak liječniku.
Dio je anatomije epididimis (pasjemenik) koji se pipa kao nabor sa stražnje i gornje strane testisa (sjemenika). Nabori se također pipaju iznad sjemenika prema trbuhu: to su tkiva (odvodni kanal za sjeme – vas deferens te živci i krvne žile) što služe za uredan život sjemenika. Na njima također ne bi trebalo biti promjene od prethodnog pregleda.
Promjene na testisu ne znače uvijek isti problem: baš je zato važno otići na liječnički pregled primijetimo li da se nešto dogodilo. Najčešće su opasne promjene u mladoj zreloj dobi (poslije dvadesete do oko trideset i pete godine), ali se mogu pojaviti bilo u kojoj dobi. Zato je važno već i dječake uputiti na redovito pregledavanje vlastitih testisa.
Prostata
S ranim otkrivanjem raka prostate ponešto je drukčije. Za razliku od mošnji sa sjemenicima i spolnog uda, koji su izvan tijela pa stoga lakše dostupni opipu, prostata se nalazi unutar tijela, iznad stražnjeg dijela penisa, a ispod mokraćnog mjehura. Ispred prostate je stidna kost (u dnu trbuha), a iza nje – ravni dio debelog crijeva. Vanjskim se pritiskom prostata može donekle nadražiti, ali se ne može razlikovno opipati.
Skrb o prostati uz liječničko vodstvo
Prvo treba razgovarati s liječnikom. Prema anamnezi i simptomima, uzevši u obzir i dob pacijenta, može se utvrditi stupanj rizika od oboljenja. Prema općim podacima, pojavnost je promjena najviša nakon 65. godine života, a pod povećanim su rizikom stariji od 50 godina. Ako se među bliskim srodnicima već javio rak prostate, rizik je povećan već od 45. godine, a ako je bilo nekoliko slučajeva – od 40. godine. Postoje i drugi utjecaji prema kojima liječnik može odrediti stupanj rizika.
Svakako je uputno prvi razgovor obaviti na vrijeme. Prikladno je već u dobi između 35. i 40. godine napraviti prvi PSA-test analizom krvi. U toj je dobi malen rizik od povišene razine pa se dobije rezultat pojedinca u zdravom stanju (bazični ili nulti rezultat) koji može imati važnost pri tumačenju rezultata budućih kontrolnih mjerenja.
Laboratorijska pretraga antigena PSA
Drugi je korak PSA-testiranje. PSA je specifični antigen prostate. Taj se pretraga provodi analizom izvađene krvi pacijenta. Prema općim podacima, razina PSA-a može biti uredna ili povišena; no i tu je potrebna liječnička interpretacija u skladu s ostalim stanjima pacijentovog tijela. Primjerice, drukčije se tumače rezultati s obzirom na udjel masnog tkiva u ukupnoj tjelesnoj masi pacijenta, a postoje i druge okolnosti prema kojima se dijagnostički određuje značenje razine PSA-a.
Svakako treba uzeti u obzir da pojačana tjelesna aktivnost (uključujući orgazam) do dva dana prije testiranja može povećati vrijednosti PSA-a. Ima i drugih stanja koja mogu utjecati na razinu antigena. Stoga je potrebno, radi uredne pripreme, od liječnika dobiti upute prije provođenja laboratorijske pretrage te nakon nje ponovno razgovarati s liječnikom.
Povišeni rezultat ne mora uvijek značiti da je u pitanju rak prostate. PSA može biti povišen i pri upalnim procesima ili benignoj hiperplaziji (dobroćudnom povećanju) prostate. Stoga nije razina PSA jedini pokazatelj, nego će liječnik u obzir uzeti i vezanost PSA-a uz proteine u krvi. U rizičnoj dobi važno je redovito mjeriti razinu PSA-a zato što čak i razina unutar granica normale, ako je promjenjiva – napose ako se povećava – može upozoravati na pojavu oboljenja.
Liječnički pregled opipom prostate
Prema procjeni i dogovoru, potom se provodi digitorektalni pregled (digitus lat. prst; rectum – ravni, završni dio crijeva ispred kojeg se, prema stidnim kostima, nalazi prostata). Taj je pregled potreban kako bi se ustanovilo postoje li promjene na prostati; ako postoje – koje su vrste te da se odrede daljnji postupci dijagnostike i/ili liječenja.
Svakako valja istaknuti da je digitorektalni pregled bezbolan. Lagana se bol može javiti jedino pri upalama prostate. Liječnik izvodi pregled prstom u rukavici koja je podmazana tako da bude sasvim sklizak. Uz to, pacijent se postavlja u položaj koji omogućuje opuštanje što dodatno olakšava pregled. Dodatno valja napomenuti kako je kombinacija PSA-testiranja i digitalnorektalnog pregleda znatno pouzdanija metoda dijagnosticiranja nego sam rezultat PSA-a.
Strahovi i sram od liječničkog pregleda
Bojazan koja se javlja pri pomisli na pregled nije vezana samo uz bolnost pretrage. Strah može biti i strah od dijagnoze. Svakako valja imati na umu da je bolest znatno bolje ustanoviti dok je u ranoj fazi. Uz to, neki pacijenti osjećaju nelagodu zbog izlaganja intimnih dijelova tijela pregledu. Barem svaki drugi pacijent izražava takva razmišljanja prije pregleda. Nasuprot tome, tek svaki 25. nakon pregleda ocjenjuje to iskustvo kao negativno. Nije pronađena povezanost između dobi ili razine obrazovanja i prethodnih pretpostavki o digitorektalnom pregledu. Ipak treba reći da oni manje ili lošije obaviješteni najčešće taj pregled izbjegavaju.
Sram od izlaganja golog tijela pregledu nije jedina prepreka. Unatoč razumijevanju kako je umetanje prsta u crijevo dijagnostički postupak, to klizenje prsta neki shvaćaju i kao tabu, nešto što se muškarcu ne radi. Riječ je, dakle, o strahu da će pregledom biti ranjena ili ubijena nečija muškost. Pregled nekima ne predstavlja isključivo ulaženje u tijelo, nego im predstavlja i potiranje njihovog muškog bića, odnosno poimanja vlastite muškosti.
Uz to, pomisao na moguće djelomično ili potpuno bubrenje penisa također izaziva sram. Erekciji, naime, neki pripisuju isključivo erotično značenje i smisao spolnog odnosa. No ukrućenje spolnoga uda je ponajprije fiziološka reakcija: događa se i bez obzira na seksualnu želju. Važno je stoga kod sebe samoga uočiti da se ud ukrućuje i onda kad nema želje za spolnim odnosom. Takve su, primjerice, jutarnje erekcije koje najčešće nisu želja za seksom, a donekle i predstavljaju prepreku hitno potrebnom mokrenju.
Zato je svakako važno unaprijed razgovarati o pregledu. Razgovarati s liječnicima, razgovarati s osobama koje poznajemo, a već su obavile pregled. Razgovarati s bliskim osobama za koje znamo da će nam pružiti potporu. I uzeti u obzir dvoje. Prvo, rano otkrivanje bolesti omogućuje izlječenje i manje tegoba. Drugo, liječnički je pregled samo liječnički pregled – nije napad ni na tijelo ni na muškost. Napokon, treba si osvijestiti kako je od onih koji su imali ograde prema pregledu prije nego što su ga obavili prvi put – velika većina, više od 96 %, nakon pregleda izjavila da će pristupiti sljedećem kontrolnom pregledu.
POGLEDAJTE VIDEO: Muškarci idite na pregled! Movember vas podsjeća: Od raka testisa godišnje umire 800 Hrvata
