Ovo je najčešći oblik raka kod muškaraca: Otkriven u ranoj fazi uspješno se liječi
Obično ne izaziva simptome u početku pa se rak prostate često otkrije slučajno, no liječnici upozoravaju na što obratiti pažnju
Rak prostate jedan je od najčešćih oblika raka kod muškaraca, no unatoč učestalosti, u većini slučajeva bolest se otkriva u ranoj fazi i uspješno liječi.
Prostata je mala žlijezda smještena neposredno ispod mokraćnog mjehura, a njezina je osnovna uloga stvaranje dijela sjemene tekućine. Kada stanice u prostati počnu nekontrolirano rasti, dolazi do razvoja raka. U slučajevima kada se rak proširi izvan same prostate, i dalje postoje brojne terapijske mogućnosti. Ipak, rak koji se proširio na druge organe teže je potpuno izliječiti, piše Mayo Clinic.
Stručnjaci ističu da se rak prostate uglavnom razvija sporo, a u ranim fazama često ne pokazuje nikakve simptome.
Simptomi raka prostate
U ranim fazama bolesti rak prostate često ne uzrokuje nikakve simptome. Najveći broj slučajeva otkrije se u fazi kada je tumor ograničen samo na prostatu. Takav rak najčešće ne stvara tegobe niti promjene koje bi pacijent sam primijetio.
Kada se simptomi pojave, mogu uključivati:
- krv u mokraći, pri čemu mokraća može izgledati ružičasto, crvenkasto ili tamno poput kole,
- krv u sjemenu,
- učestalu potrebu za mokrenjem,
- poteškoće s početkom mokrenja,
- buđenje noću zbog mokrenja.
Ako se rak proširi izvan prostate, mogu se pojaviti dodatni simptomi. Rak prostate koji se širi u druge dijelove tijela naziva se metastatski rak prostate, poznat i kao rak prostate u četvrtom stadiju ili uznapredovali rak prostate.
Znakovi i simptomi uznapredovalog raka mogu uključivati:
- nevoljno otjecanje mokraće (inkontinenciju),
- bol u leđima,
- bol u kostima,
- poteškoće s erekcijom (erektilnu disfunkciju),
- osjećaj izrazitog umora,
- nenamjerni gubitak tjelesne mase,
- slabost u rukama ili nogama.
Uzroci raka prostate
Točan uzrok razvoja raka prostate nije u potpunosti razjašnjen. Stručnjaci navode da postoji niz čimbenika koji mogu povećati rizik od bolesti, među kojima su starija životna dob, pretilost i obiteljska anamneza raka prostate.
Rak prostate nastaje kada stanice unutar žlijezde dožive promjene u DNA strukturi. DNA svake stanice sadrži upute koje određuju kako će se stanica ponašati — kada će rasti, dijeliti se i umrijeti. U zdravim stanicama, DNA precizno regulira te procese. Međutim, kada dođe do genetskih promjena, DNA počinje davati pogrešne upute: stanice se počinju nekontrolirano razmnožavati i ne odumiru kada bi trebale.
Takve promjene dovode do stvaranja viška stanica, koje se mogu skupiti i formirati tumor. S vremenom tumor može rasti i prodirati u okolno zdravo tkivo, a u kasnijim stadijima stanice raka mogu se odvojiti od primarnog tumora i proširiti na druge dijelove tijela. Kada dođe do širenja bolesti, govorimo o metastatskom raku.
Rizični čimbenici
Postoji niz faktora koji povećavaju vjerojatnost razvoja raka prostate:
- Starija dob: Rizik se značajno povećava s godinama, a bolest je najčešća kod muškaraca starijih od 50 godina.
- Obiteljska povijest raka prostate: Ako je vaš otac, brat ili drugi bliski krvni srodnik imao rak prostate, vaš je rizik povećan. Rizik dodatno raste ako je više članova obitelji bilo pogođeno bolešću.
- Genetske promjene: Neke promjene u DNA mogu se naslijediti i povećati rizik od raka. Mutacije gena BRCA1 i BRCA2, poznate po povezanosti s rakom dojke i jajnika, mogu povećati i rizik od raka prostate.
- Pretilost: Istraživanja pokazuju da muškarci s prekomjernom tjelesnom težinom imaju nešto veći rizik od agresivnijih oblika bolesti. Kod pretilih osoba rak se češće vraća nakon liječenja.
- Pušenje: Neka istraživanja ukazuju na povezanost između pušenja i raka prostate, iako nisu sva jednoznačna. Kod oboljelih koji puše postoji veći rizik od povratka bolesti te od širenja raka izvan prostate.
Liječenje i moguće komplikacije
Rano otkrivanje bolesti omogućuje širok raspon terapijskih pristupa. Ovisno o stadiju i općem zdravstvenom stanju pacijenta, liječnici mogu preporučiti operativno uklanjanje prostate, terapiju zračenjem ili aktivno praćenje bolesti.
Ako se rak proširi, mogućnosti liječenja uključuju hormonsku terapiju, kemoterapiju i druge napredne metode. U tim slučajevima cilj liječenja nije uvijek potpuno izlječenje, nego usporavanje napredovanja bolesti i produljenje života.
Među najčešćim komplikacijama bolesti i liječenja su inkontinencija (nevoljno otjecanje mokraće) i erektilna disfunkcija, koje mogu značajno utjecati na kvalitetu života oboljelih.
Preporučuje se javiti se liječniku ako imate bilo koji simptom koji vas zabrinjava ili se neobično osjećate.
Prevencija raka prostate
Ne postoji siguran način da se spriječi razvoj raka prostate, no moguće je smanjiti rizik usvajanjem zdravih životnih navika:
- Zdrava prehrana: Preporučuje se konzumacija raznovrsnog voća, povrća i cjelovitih žitarica uz ograničenje unosa životinjskih masti. Hrana poput rajčica, brokule, cvjetače i soje povezuje se s manjim rizikom od raka prostate, iako nijedna studija nije dokazala da te namirnice mogu u potpunosti spriječiti bolest.
- Tjelesna aktivnost: Iako nije dokazano da tjelovježba izravno sprječava rak prostate, redovito kretanje pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase, poboljšava raspoloženje i opće zdravlje. Poželjno je vježbati većinu dana u tjednu.
- Održavanje zdrave težine: Ako imate zdravu tjelesnu masu, nastojte je zadržati uravnoteženom prehranom i redovitim vježbanjem. Ako trebate smršavjeti, smanjite unos kalorija i postupno povećavajte fizičku aktivnost.
- Nepušenje: Ako ne pušite, nemojte ni počinjati. Ako pušite, potražite stručnu pomoć pri prestanku — postoje lijekovi, zamjenske terapije nikotinom i savjetovanja koja mogu pomoći.
- Lijekovi za smanjenje rizika: Kod osoba s visokim rizikom od razvoja raka prostate, liječnik može predložiti lijekove poput finasterida (Propecia, Proscar) ili dutasterida (Avodart). Ti se lijekovi najčešće koriste za liječenje povećane prostate, no mogu smanjiti i vjerojatnost razvoja raka. Stručnjaci upozoravaju: "Kada se rak ipak pojavi tijekom uzimanja ovih lijekova, može imati brži rast pa se o terapiji treba pažljivo dogovoriti s liječnikom."
"Najvažnije je da ne ignorirate prve znakove i ne odgađate posjet liječniku. Rana dijagnoza i pravodobno liječenje često mogu spasiti život", ističu liječnici Mayo Clinic.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Psiholog otkrio: I učenici sami znaju da mobitel na njih utječe negativno