Iako postoje sličnosti između simptoma peludne groznice i prehlade, kod alergije na pelud se imunitet bori s alergenima, a ne s infekcijom.
Alergija predstavlja pretjeranu reakciju imunosnog sustava na najčešće bezazlene tvari (alergene) iz naše okoline. Sezonski alergijski rinitis ili peludna hunjavica je najčešći oblik alergijske reakcije gornjih dišnih putova u proljeće, vezana je uz visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja različitih biljaka.
Liječnice obiteljske medicine Branislava Čilić i Tanja Pekez su nam u razgovoru objasnile koji su uzročnici peludne groznice i simptomi te što pomaže kod alergijskih reakcija.
Uzročnici peludne groznice
Liječnice Čilić i Pekez smo upitali koji su uzročnici peludne groznice.
DR. ČILIĆ: Peludna groznica je sinonim za alergijski rinitis s konjunktivitisom, to je alergijska upala nosne sluznice i sluznice gornjih dišnih putova te očne spojnice. Najčešći uzročnici su pelud različitih stabala, trava i korova koji u cvatu u atmosferu oslobađaju čestice peludi koji udisanjem izazivaju smetnje u dišnim putovima. Kada govorimo o očnoj spojnici tu bi kao alergeni kod žena mogli doći u obzir razni preparati kao kreme i šminka koju žene koriste.
DR. PEKEZ: I vaši kućni ljubimci mogu biti nosioci alergena.
Simptomi
Liječnice su nam također pojasnile i simptome peludne groznice.
DR. ČILIĆ: Pacijenti se žale na smetnje svrbeža nosne sluznice, ždrijela, ušiju i sluznice oka te tzv. rinoreju, tj. obilno curenje bistre sluzi iz nosa te suzenje očiju, kihanje u salvama, kašalj i opće loše stanje koje ih ometa u svakodnevnim obvezama i smanjuje koncentraciju.
DR. PEKEZ: Simptomi su svrbež nosa, kihanje (po 20-ak puta, na primjer, ujutro ako se ne uzimaju lijekovi), začepljen nos, curenje bistrog sadržaja iz nosa, svrbež očiju, osjećaj kao da je u očima ogromna količina pijeska, otok kapaka, osobito donjih i područja ispod njih i kašalj. Nemaju svi ljudi sve simptome i jednakog intenziteta. Nije poznato zbog čega se to događa. Isto tako, ako imate alergiju na jednu biljku, imate šanse biti alergični i na druge biljke u različito doba godine, kao i alergiju na prašinu i druge alergene (tvari koje izazivaju alergiju).
8. Kihanje
Što pomaže kod peludne groznice?
Zanimalo nas je i što može pomoći kod peludne groznice, na što su nam liječnice dale savjete.
DR. ČILIĆ: Pomoć kod ovih tegoba dolazi od liječnika koji će nakon iznošenja tegoba od strane pacijenta učiniti pregled, postaviti dijagnozu i dati terapiju.
Terapija je individualna i ovisi o intenzitetu simptoma. Najčešće po najnovijim stručnim smjernicama prva linija je nazalni sprej koji sadrži kortikosteroide i antialergik, a ako to nije dovoljno, dodajemo sistemski antihistaminik u tabletama, što bi uz preventivne mjere trebalo pomoći kupirati simptome. Za oči postoje antialergijske kapi namijenjene za očnu spojnicu koje dodajemo terapiji ako je potrebno. Ono što pacijenti najčešće krivo rade je korištenje kapi za nos koje sadrže Ephedrin koji je vazokonstriktor i koji trenutno otvara nosnu sluznicu, ali na dulje staze su jako štetne i stvaraju sindrom ustezanja.
DR. PEKEZ: Već temeljem pregleda ždrijela, nosa i pluća vaš liječnik vam može dati lijekove koji umanjuju tegobe. Ovdje naglašavam umanjuju, jer trenutno, nažalost, nema lijeka protiv alergija. Ako lijekovi dovedu do olakšanja, možemo reći da smo postavili dijagnozu. Ako postoje nejasnoće, dodatno se mogu napraviti krvni testovi te kožni testovi.
Od lijekova koji nam stoje na raspolaganju su antihistaminici u obliku tableta. Postoji nekoliko vrsta i ne zna se zašto određeni antihistaminik dobro djeluje kod jedne osobe, a kod druge ne. Stoga ponekad nije loše iskušati nekoliko vrsta lijekova. Rijetko pomognu samo tablete, pa su ponekad potrebni i sprejevi za nos na bazi kortikosteroida, pa i antihistaminski sprejevi. Možda najneugodniji simptom – svrbež očiju – se najteže liječi i to kapima koje postoje na tržištu. Tegobe najbolje prolaze uz kortikosteroidne kapi, ali one nisu bezazlene te je potrebna njihova pažljiva uporaba koliko god su učinkovite u uklanjanju simptoma.
Kako izbjeći reakcije na pelud?
Liječnice smo upitali kako se mogu izbjeći reakcije na pelud.
DR. ČILIĆ: Pravilo ponašanja kod alergičnih osoba je da se dolaskom doma oslobode alergena, izbjegavaju alergene prema svom peludnom kalendaru i testu na inhalatorne alergene, prate koncentraciju peludi u svom gradu i shodno tome planiraju svoje vanjske aktivnosti ako je moguće, ako ne, po izlasku iz zatvorenog prostora koristiti zaštitnu masku. Pacijenti koji su alergični na kućnu prašinu i grinje trebaju prilagoditi svoj stambeni prostor tako da izbjegavaju zavjese i tepihe, intenzivno čiste svoj prostor mokrim ubrusima, koriste antialergijske madrace i sl.
DR. PEKEZ: Nažalost, kad ste alergičar morat ćete u velikoj mjeri izbjegavati neke drage aktivnosti kao što su duge šetnje, planinarenje, vožnja na biciklu ili motoru za vrijeme alergije. Ali ne zaboravite povesti računa o svom tijelu te vježbajte u zatvorenim prostorima koji imaju kvalitetne klima uređaje ili kod kuće, barem smo se na to navikli ovog proljeća.
Redovito pratite vremensku prognozu te stranice Zavoda za javno zdravstvo koje govore o koncentraciji peludi u zraku. Naime, koncentracija peludi se izuzetno povećava kada je vjetrovito ili pred kišu, a najmanja je poslije kiše. Praćenjem kalendara cvjetanja s velikom vjerojatnosti možete ustanoviti na koju ste biljku alergični. Dobro je nakon svakog ulaska u kuću skinuti odjeću sa sebe, istuširati se i oprati kosu (jer tako skidate alergene sa sebe). Od pomoći je i ispiranje nosne šupljine fiziološkom otopinom. Za vrijeme alergija dobro je sušiti odjeću u zatvorenom prostoru da se pelud ne bi zadržavala na odjeći. Imajte zatvorene prozore i, ako možete, priuštite si kvalitetnu klimu.
Izbjegavajte izlaske za vrijeme vjetra i pred kišu. Promjena podneblja nekada uvelike pomaže, ali ne zaboravite da postoje biljke na koje možete biti alergični i na moru. Stoga, ako se uvjerite da vam promjena sredine pomaže i ako si to možete dopustiti, planirajte godišnji odmor za vrijeme alergije.
