Mentalno zdravlje je ključan aspekt općeg blagostanja koji značajno utječe na našu sposobnost funkcioniranja na radnom mjestu i u svakodnevnom životu. Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada svake godine, prilika je da se podigne svijest o važnosti mentalnog zdravlja i potakne razgovor o ovoj temi koja je još uvijek često stigmatizirana.
Mentalno zdravlje obuhvaća naše emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje. Ono utječe na to kako razmišljamo, osjećamo i ponašamo se dok se nosimo sa životnim izazovima. Također određuje kako se nosimo sa stresom, odnosimo prema drugima i donosimo odluke. Dobro mentalno zdravlje ključno je u svim životnim fazama, od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi i starenja.
Nažalost, problemi s mentalnim zdravljem postaju sve češći, posebno u radnom okruženju. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija i anksioznost godišnje koštaju globalnu ekonomiju oko milijardu eura zbog smanjene produktivnosti. Stoga je važno razumjeti kako mentalno zdravlje utječe na naš rad i obrnuto.
Povezanost mentalnog zdravlja i radnog mjesta
Radno mjesto može imati značajan utjecaj na naše mentalno zdravlje, bilo pozitivan ili negativan. S jedne strane, posao nam može pružiti osjećaj svrhe, postignuća i društvene povezanosti. Međutim, s druge strane, stresno radno okruženje može dovesti do ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem.
Neki od čimbenika na radnom mjestu koji mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje uključuju:
- Prekomjerno radno opterećenje i dugo radno vrijeme
- Nejasna očekivanja i ciljevi
- Nedostatak kontrole nad radnim zadacima
- Loši međuljudski odnosi i nedostatak podrške
- Nesigurnost posla
- Neravnoteža između poslovnog i privatnog života
- Diskriminacija i zlostavljanje na radnom mjestu
Kada se suočavamo s ovim izazovima, to može dovesti do različitih problema s mentalnim zdravljem koje je neraskidivo povezano s našim radnim životom. Prepoznavanje ove veze i poduzimanje proaktivnih koraka za održavanje dobrog mentalnog zdravlja ključno je za našu osobnu dobrobit, ali i za uspjeh organizacija. Ako o tome ne vodimo računa, javljaju se:
- Stres na radnom mjestu: Stres je prirodna reakcija našeg tijela na zahtjevne situacije, ali kada postane kroničan, može ozbiljno narušiti naše mentalno i fizičko zdravlje. Simptomi stresa na poslu mogu uključivati razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, nesanicu i fizičke simptome poput glavobolje ili bolova u mišićima.
- Anksioznost: Anksioznost na radnom mjestu može se manifestirati kao pretjerana zabrinutost oko radnih zadataka, strah od javnog nastupa ili prezentacija, te općeniti osjećaj nervoze i napetosti. Ovi simptomi mogu značajno utjecati na radnu učinkovitost i zadovoljstvo poslom.
- Depresija: Depresija može dovesti do gubitka interesa za rad, smanjene produktivnosti, poteškoća s koncentracijom i donošenjem odluka. Osobe koje pate od depresije mogu se osjećati bezvrijedno i beznadno, što može značajno utjecati na njihovu radnu sposobnost.
- Sindrom sagorijevanja (burnout): Burnout je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom na poslu. Simptomi uključuju kroničan umor, cinizam prema poslu i smanjenu profesionalnu učinkovitost.
Što je mobbing i kako utječe na mentalno zdravlje?
Mobbing ili zlostavljanje na radnom mjestu odnosi se na neprijateljsko i neetično ponašanje prema zaposleniku koje se sustavno ponavlja kroz duže vrijeme. To može uključivati verbalno zlostavljanje, socijalno isključivanje, ometanje rada, prijetnje i druge oblike psihičkog maltretiranja. Istraživanja pokazuju da je mobbing izuzetno štetan za mentalno zdravlje žrtava i može dovesti do:
- Anksioznosti i depresije
- Pada samopouzdanja i samopoštovanja
- Poremećaja spavanja
- Problema s koncentracijom
- Kroničnog stresa
- Posttraumatskog stresnog poremećaja
Dugotrajna izloženost mobbingu može ozbiljno narušiti psihičko zdravlje i kvalitetu života zaposlenika. Žrtve često osjećaju bespomoćnost, izoliranost i gubitak motivacije za rad. Prema nekim procjenama, oko 15 % zaposlenika u svijetu doživjelo je neki oblik mobbinga na poslu. U Hrvatskoj je taj postotak vjerojatno i veći - istraživanja pokazuju da je čak 54 % ispitanika doživjelo neki oblik zlostavljanja na radnom mjestu. Mobbing je posebno čest u javnom sektoru, zdravstvu, obrazovanju i uslužnim djelatnostima.
Žene su nešto češće žrtve mobbinga od muškaraca, a najugroženije skupine su mlađi zaposlenici, pripadnici manjina te osobe s invaliditetom. Međutim, mobbing može pogoditi bilo koga, neovisno o poziciji ili stažu u organizaciji.
Kako održavati higijenu mentalnog zdravlja na radnom mjestu
Važno je prepoznati simptome stresa na vrijeme i poduzeti korake za njegovo smanjenje prije nego što dođe do ozbiljnijih zdravstvenih problema. Srećom, postoje mnogi načini na koje možemo poboljšati i održavati svoje mentalno zdravlje na radnom mjestu:
- Uspostavite granice: Važno je postaviti jasne granice između poslovnog i privatnog života. To može uključivati izbjegavanje provjeravanja poslovnih e-mailova izvan radnog vremena ili učenje kako reći "ne" dodatnim zadacima kada ste preopterećeni.
- Prakticirajte tehnike opuštanja: Meditacija, duboko disanje ili jednostavno uzimanje kratkih pauza tijekom dana mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju fokusa.
- Održavajte zdrave navike: Redovita tjelovježba, zdrava prehrana i dovoljno sna ključni su za održavanje dobrog mentalnog zdravlja.
- Gradite pozitivne odnose: Pokušajte stvoriti podržavajuće odnose s kolegama. Društvena podrška može biti snažan zaštitni faktor protiv stresa i drugih problema mentalnog zdravlja.
- Tražite pomoć kada vam je potrebna: Nemojte se ustručavati potražiti profesionalnu pomoć ako osjećate da se ne možete sami nositi s problemima mentalnog zdravlja. Mnoge tvrtke nude programe pomoći zaposlenicima koji mogu pružiti besplatno savjetovanje.
Uloga poslodavaca u podržavanju mentalnog zdravlja zaposlenika
Važno je zapamtiti da briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, već nužnost. Ulaganje u mentalno zdravlje na radnom mjestu ne samo da poboljšava kvalitetu života zaposlenika, već i doprinosi većoj produktivnosti, smanjenju izostanaka s posla i stvaranju pozitivnije radne kulture. Ulaganje u mentalno zdravlje na radnom mjestu nije samo etička obveza, već i pametna poslovna odluka koja se dugoročno isplati kroz veću produktivnost, manje bolovanja i veće zadovoljstvo zaposlenika. Stvaranjem pozitivnog radnog okruženja koje potiče psihičku dobrobit svih radnika, organizacije mogu ostvariti značajne koristi i za pojedince i za cjelokupno poslovanje. Poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju radnog okruženja koje podržava mentalno zdravlje zaposlenika. Neke od strategija koje mogu implementirati uključuju:
- Promoviranje otvorene komunikacije o mentalnom zdravlju i smanjenje stigme
- Pružanje obuke o mentalnom zdravlju za menadžere i zaposlenike
- Implementacija politika koje podržavaju fleksibilno radno vrijeme i ravnotežu između poslovnog i privatnog života
- Osiguravanje pristupa resursima za mentalno zdravlje, poput programa pomoći zaposlenicima
- Redovito procjenjivanje radnog opterećenja i očekivanja kako bi se spriječilo prekomjerno opterećenje zaposlenika
Svjetski dan mentalnog zdravlja podsjetnik je da trebamo nastaviti raditi na stvaranju radnih okruženja koja podržavaju i promiču mentalno zdravlje svih zaposlenika. U Hrvatskoj je mobbing zabranjen Zakonom o radu, a žrtve imaju pravo na sudsku zaštitu. Poslodavci su dužni osigurati sigurne uvjete rada, što uključuje i zaštitu mentalnog zdravlja zaposlenika. Međutim, u praksi je mobbing često teško dokazati, a mnoge žrtve ne prijavljuju zlostavljanje iz straha od gubitka posla.
Potrebno je dodatno educirati i zaposlenike i poslodavce o ovoj problematici te ojačati mehanizme zaštite radničkih prava. Sindikati također mogu imati važnu ulogu u prevenciji mobbinga i zaštiti mentalnog zdravlja radnika.
Posljedice stresa na fizičko zdravlje
Prevencija je ključna kada je riječ o mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Pravovremeno prepoznavanje znakova stresa i mobbinga te poduzimanje odgovarajućih mjera može spriječiti razvoj ozbiljnijih zdravstvenih problema i dugoročne posljedice za zaposlenike i organizacije. Dugotrajna izloženost stresu na poslu može imati ozbiljne posljedice na fizičko zdravlje zaposlenika:
- Glavobolje i migrene
- Bolovi u mišićima i zglobovima
- Probavne smetnje
- Kardiovaskularne bolesti
- Oslabljen imunološki sustav
Stres također može potaknuti ili pogoršati već postojeće zdravstvene probleme. Dugoročno gledano, kronični stres povećava rizik od razvoja ozbiljnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti.
Stoga, bilo da ste zaposlenik ili poslodavac, razmislite o koracima koje možete poduzeti kako biste poboljšali mentalno zdravlje na svom radnom mjestu. Zajedno možemo stvoriti zdravije, sretnije i produktivnije radno okruženje za sve.
POGLEDAJTE VIDEO Nervoza, tjeskoba, anksioznost: To muči 200.000 ljudi u Hrvatskoj, čak i Baby Lasagnu: Otkrio što mu pomaže
