Uz sve nedaće kojima smo izloženi, kontrola stresa je postala nužnost, a ne opcija. Stres na višestruke načine utječe na fizičko i mentalno zdravlje i mijenja naš organizam. Dugoročno može izazvati i bolesti. No, mnogi od nas su mu toliko izloženi da ga prihvaćaju kao nužnost, pa čak i ignoriraju.
Jedan od načina na koji možemo smanjiti pa i anulirati njegove posljedice je meditacija. Iako ta praksa dolazi iz istočnjačkih duhovnih tradicija, znanstvenici je već dugo proučavaju njezine dobrobiti na fizičko i mentalno zdravlje. Iako je ona originalno alat za produbljivanje znanja i iskustva o duhovnim aspektima života, meditacija je primjenjiva u kontroli stresa, pa i kontroli simptoma nekih bolesti.
Djeluje protiv astme
Istraživanja pokazuju da redovita meditacija, primjerice, snižava krvni tlak, a pomaže, začudo, i kod astme. Naime, stres je jedan od glavnih čimbenika stvaranje upale u tijelu, koja je relevantna i u astmi. Istraživanje koje je testiralo osmotjedni, klinički dokazani Program redukcije stresa temeljene na mindfulness meditaciji (Mindfulness Based Stress Reduction, poznat pod kraticom MBSR) pokazalo je da je grupa koja je meditirala imala manju razinu upale u tijelu nego oni koji nisu. Američka studija provedena u Općoj bolnici Massachusetts pokazala je da reakcija opuštanja koja se događa tijekom meditacije odmah mijenja ekspresiju gena vezanih za imunu funkciju, metabolizam energije i izlučivanje inzulina.
Studija američkog Centra za komplementarno i integrativno zdravlje pokazala je da redovita meditacija smanjuje doživljaj fizičke boli posebno kod osteoartritisa i glavobolje, a učinak je bio još bolji ako se meditacija kombinirala s lijekovima protiv bolova.
Toleriranje neugode
Više je studija pokazalo da je program mindfulness meditacije jednako učinkovit kao i antidepresivi u slučajevima depresije, a superiorniji od antidepresiva u ponavljajućim depresijama.
Sa psihološkog aspekta, meditacija omogućava učinkovitije sagledavanje unutarnjeg svijeta, prepoznavanje onoga na što pojačano reagiramo kao i destruktivnih obrazaca ponašanja što nam omogućuje da mijenjamo svoju stvarnost te bolje toleriramo svoja neugodna stanja, a to za posljedicu ima smanjenje stresa, bolje zdravlje te veće zadovoljstvo. S meditacijom prestajemo biti žrtva svojih unutarnjih raspoloženja i dobivamo alate za upravljanje njima.
Postoji više različitih vrsta meditacije. Primjerice, postoje one koje nas uče koncentraciji na neki objekt poput mantre ili plamena svijeće. Taj način za cilj ima usmjeriti naš um na neki objekt kako on ne bi neprestano vrludao skačući s asocijacije na asocijaciju i time nam donosio brige i opterećenje. Vrlo poznati i popularni način prakticiranja meditacije je i spomenuti mindfulness koji podrazumijeva praćenje i promatranje misli, osjećaja i senzacija bez vezanja za njih i pokušaja da ih promijenimo.
Na taj način polako uviđamo kako funkcionira naš um, koje obrasce ima te koje osjećaje izaziva. Dajući prostora tome, a da to ne mijenjamo, taj unutarnji vrtlog i pritisak se polako smiruju što nam daje nužnu distancu i razumijevanje onoga što se u nama događa. Ovaj redoviti proces povećava osjećaj vlastite vrijednosti, sreće, poboljšava koncentraciju pa čak može poboljšati i pamćenje.