Kada je razlika između klimatiziranog prostora i vanjske temperature veća od sedam stupnjeva, dolazi do promjena u krvožilnom sustavu. Naime, srce se tada previše opterećuje jer brže pumpa, a žile se ne mogu tako brzo širiti i skupljati. To ne samo da može izazvati probleme kod srčanih bolesnika, već i kod potpuno zdravih ljudi.

3. Nemate podesivi termostat: Imate li klimu s podesivim termostatom, ona će se automatski regulirati na temperaturu koja je sedam do maksimalno 10 stupnjeva niža od one vanjske. Tako će vam računi za struju biti manji jer će se trošiti manje električne energije.

Kada dugo boravite u klimatiziranom prostoru, zrak može postati vrlo suh. U takvim okolnostima koža gubi vlagu, što može izazvati infekcije na koži. Posebno trebaju pripaziti oni koji imaju ekceme ili druga kožna oboljenja jer se zbog suhog zraka zdravstvene poteškoće toga tipa mogu pogoršati.

Sve se ovo odnosi i na automobile. Kada uđete u vrući automobil, odmah ćete se oznojiti - to je prirodna reakcija tijela. Ako na tako oznojeno tijelo jako otvorite klimu u malom prostoru automobila, riskirate niz neugodnih posljedica - suzenje očiju, bol u vratu, bol u leđima, uhu, mišićima prsiju. Stoga ju je bolje postupno pojačavati.

Najbolji način za rashlađivanje je onaj koji se vrši postupno i koji ne predstavlja šok za organizam. Primjerice, kako biste osigurali što ugodniju temperaturu u kabini, najprije se pobrinite da zaštitite auto od sunčevih zraka dok je još na parkiralištu pomoću zaštitnih folija, roleta i navlaka. Time ćete spriječiti da zrak u kabini postane vruć i brže ćete rashladiti unutrašnjost automobila nakon uključivanja klima-uređaja. Nakon što pokrenete automobil otvorite prozore, uključite klima-uređaj i prilagodite ga na uvlačenje vanjskog zraka. Temperaturu prilagodite na minimalnu, a ventilator tako da puše najvećom brzinom. Zrak usmjerite tako da puše najjače kroz otvore na armaturnoj ploči koji su najbliži prozorima. Tako ćete na najbrži način izbaciti vrući zrak iz kabine.

4. Postavljajte termostat na prenisku temperaturu: Istraživanja su pokazala da je ljudsko tijelo sposobno prilagoditi se visokim ili niskim temperaturama prilično brzo, tijekom jednog ili dva tjedna. Kada još uzmete u obzir da će vam računi za struju biti manji ako klima-uređaj držite na višoj temperaturi te da ćete rjeđim korištenjem klime pridonijeti i očuvanju životne sredine, period prilagođavanja se svakako isplati.

Velik broj ljudi žali se na pojavu problema s očima kada dugo borave u klimatiziranom prostoru. To se događa zbog toga što klima-uređaji upuhuju u prostoriju hladniji zrak koji je manje vlažan od toplijeg vanjskog zraka. Smanjena vlažnost zraka potiče isparavanje srednjeg vodenog sloja suznog filma i uzrokuje tzv. evaporativnu suhoću oka. Zbog narušavanja cjelovitosti suznog filma, stanice oka postanu osjetljivije na vanjske štetne čimbenike. Snižavanje temperature ujedno uzrokuje i smanjenu aktivnost Meibomovih lojnih žlijezda smještenih u području gornje i donje vjeđe. Njihova funkcija je proizvodnja lipida koji tvore vanjski lipidni sloj suznog filma. Posljedica smanjene proizvodnje istih je isparavanje srednjeg vodenog sloja, što u konačnici narušava cjelovitost suznog filma, a oko postaje nadraženo.

Posljedice nečistih i zanemarenih klima-uređaja mogu biti benigne, ali neugodne - suzenje očiju, curenje nosa, svrbež poput alergije, glavobolje, kašalj, grlobolje, alergijske promjene na koži, alergije dišnih puteva, prehlada... Ali mogu biti i ozbiljnije - poput upale pluća ili legionarske bolesti. Slabost, glavobolja, pospanost, kašalj i iznimno visoka temperatura najočitiji su simptomi legionarske bolesti. Sumnjate li na nju, obavezno posjetite liječnika.

Umorni ste i pada vam koncentracija? Možda vam ne treba godišnji, možda trebate ugasiti klimu. Naime, klimatizacijski uređaji odgovorni su i za stalan osjećaj umora te pad koncentracije. Problem su već spomenute temperaturne razlike koje mogu uzrokovati i smetenost te umor i manjak koncentracije.