“Izbor hrane u velikoj mjeri doprinosi ovom stanju. Konzumiranje zdrave hrane je ključ za očuvanje našeg dugoročnog zdravlja. Izbor hrane može imati daleko veći utjecaj nego što to mislimo i ne radi se samo o održavanju zdrave težine. Začepljene arterije mogu dovesti do puno zdravstvenih problema i ne treba ovaj problem olako uzimati”, ističe Tommy Michel, obiteljski liječnik u Americi, koji se ujedno bavi i holističkim pristupom medicini.

Ateroskloroza može biti jako opasna, ali s druge strane može se i relativno lako spriječiti.

Liječnik Michel za portal “Eat This” ističe da su začepljene arterije “tihi ubojica” i da nerijetko nema jasnih znakova, sve dok se ne dogode veliki zdravstveni problemi poput srčane insuficijencije, moždanog udara, koronarne arterijske bolesti…

“Ako se otkriju dovoljno rano, vježbanje i promjene u načinu života mogu vam pomoći da smanjite rizik prije nego što dođe do značajne štete. Ograničavanje i izbjegavanje određenih namirnica može da vam pomoći da smanjite rizik od ateroskleroze, te da držite kolesterol pod kontrolom”, dodaje ovaj liječnik.

1. Slanina: “Većina ljudi nije svjesna visokog nivoa soli i drugih konzervansa koji se nalaze u slanini, što ih dovodi do činjenice da je konzumiraju previše, daleko izvan preporučenog dnevnog unosa koji trenutno iznos oko 70 g crvenog mesa na dan”, kaže ovaj stručnjak.

2. Maslac: “Maslac je divan način da se aromatizira hrana, ali je ključ za njegovu konzumaciju umjerenost. Bez obzira koliko je ukusan, imajte na umu da visok nivo zasićenih masti u njemu može dovesti do začepljenja arterija i povišenog nivoa lošeg kolesterola”, napominje Michel. On savjetuje da kad god možete maslac zamijenite u nekim receptima veganskim zamjenama kao što je margarin od orašastih plodova ili sjemenki. Michel ističe i da ako se u receptu traži rastopljeni maslac možete ga zamijeniti pireom od banane ili jabuke.

3. Keksi: “Iako izgledaju malo i bezopasno, keksići su često jako kalorični. Sastojci u njima poput maslaca, soli i šećera čine ove poslastice namirnicom s visokim sadržajem zasićenih masti. Važno je zapamtiti da keks sam po sebi nije loš, baš kao i bilo šta drugo, ako se konzumira umjereno”, kaže doktor. Male promjene mogu napraviti razliku – izaberite keks od cijelog zrna žitarice, ili one napravljene bez brašna i šećera, zaslađene medom. To je i dalje slatka, fina užina, ali je mnogo bolja opcija za zdravlje.

4. Punomasni sir i mlijeko: “Važno je da razumijete koliko mlijeka i sira trebate konzumirati svaki dan. Stručnjaci predlažu da ograničite unos na 2 porcije dnevno (oko 30 grama po porciji) i da kada god možete zamijenite ovo zdravijom varijantom, odnosno biljnim mlijekom”, ističe Michel i savjetuje da u prehranu uvrstimo i kozji sir, ali s manje mliječnih masti, te obrano mlijeko ili grčki jogurt, koji je bogat proteinima, a ima malo masti.

5. Pržena hrana: “Za prženu hranu je obično potrebno dva ili čak tri puta više ulja u odnosu na druge metode kuhanja. Jedan od sjajnih načina da uživate u hrani koja ima okus sličan prženoj, jest da je ispečete. To je laka i brza alternativa, a jednako je ukusna. Također, ako dodate hrani ukusne začine, imat ćete ukusnu hranu bez obzira kako ste je pripremili”, objašnjava Michel.