Mentalno zdravlje može znatno utjecati na svakodnevni život, međuljudske odnose i fizičko zdravlje osobe. Briga o mentalnom zdravlju pomaže nam da se lakše nosimo sa životnim izazovima, održavajući ravnotežu između aktivnosti i odgovornosti.
Stres, depresija i anksioznost mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje i otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Mentalno zdravlje odnosi se na opće stanje našeg razmišljanja, ponašanja i sposobnosti upravljanja emocijama.
Psihologinja Helena Rašić objasnila je za Net.hr koji uzroci mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje, koje svakodnevne promjene bismo trebali uvesti u život i kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje pojedinaca.
Helena Rašić
Što je mentalno zdravlje?
Psihologinja Rašić kaže kako se kroz desetljeća psihičko zdravlje definiralo na različite načine, a danas se većinom služimo izrazom mentalno zdravlje kako bi se naglasilo stanje osobne opće dobrobiti u kojem pojedinac ima osjećaj da se može nositi sa zahtjevima svakodnevnog života, kao i stresovima, frustracijama i izazovima koje on donosi.
"Dakle, ne radi se samo o odsutnosti bolesti, nego o pozitivnim kapacitetima pojedinca koji mogu biti prisutni čak i kada se osoba nosi s određenim poremećajima, stanjima ili bolestima, ali ne moraju biti prisutni u situacijama kada je ta bolest, stanje ili poremećaj odsutan. Moram naglasiti da ćete sigurno naći različite definicije tog pojma na različitim mjestima, s različitim stajalištima oko nekih pojedinosti. Mentalno zdravlje nam je važno jer upućuje na to koliko se mi osjećamo sposobnima, koliko smo sami sebi važni, koliko se osjećamo da možemo raditi produktivno, unaprjeđivati sami sebe, kao i doprinositi zajednici", kaže Rašić.
Uzroci koji negativno utječu na mentalno zdravlje ljudi
Psihologinja navodi koji su to najčešći uzroci koji mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje. "Mentalno zdravlje pojedinaca mogu narušiti različite stvari koje osoba može doživjeti, koje joj se mogu dogoditi, utjecaj okoline na pojedinca i nedostatak podrške, kao i iskrivljena percepcija o sebi ili nastupanje neke bolesti, poremećaja ili stanja. Recimo, kod osobe može doći do narušavanja mentalnog zdravlja u situacijama visokog stresa zbog prirodnih nepogoda, ekonomske nestabilnosti, pri specifičnim traumatskim događajima (prometne nesreće, napadi, smrt i sl.), kao i kod dugotrajne izloženosti višim razinama stresa (posao, obitelj…). Također, osobe koje dobiju dijagnozu neke teške bolesti ili osobe kod kojih bliske osobe prolaze slično mogu govoriti o narušenom mentalnom zdravlju", objašnjava Rašić.
Među ostalim brojni psihički poremećaji i bolesti narušavaju mentalno zdravlje, na njega snažan utjecaj ima invaliditet, a veliki dio toga može biti ili ublažen ili naglašen zbog okoline u kojoj se osoba nalazi, ističe psihologinja. "Kada je okolina podržavajuća - lakše je održati ili izgraditi mentalno zdravlje, kada postoje resursi koji će prihvatiti osobu s različitošću ili pomoći nekome tko prolazi kroz stresno razdoblje, utjecaj na mentalno zdravlje je manji. Kada je okolina nepodržavajuća ili kada upravo ona djeluje kao ono što narušava mentalno zdravlje (obitelj, posao, političke prilike…), pojedincu je značajno teže imati resurse potrebne da se osjeća kompetentno i pouzdano te sigurno", dodaje.
Utjecaj stresa i anksioznosti na mentalno zdravlje
Stres nastaje kada se suočimo s nekom situacijom koja je izvan uobičajenog i previše nas opterećuje, dok je anksioznost osjećaj stalne napetosti, straha od nečeg lošeg što dolazi, ali što nije uvijek jasno ili stvarno.
"Stresu smo izloženi svi, svaki dan. Do neke mjere, manje razine stresa su nužne kako bismo naučili nositi se s frustracijama, riješili probleme i malo izvježbali svoje kapacitete i unaprijedili mentalno zdravlje. Anksioznost je jedna forma straha koja nam u manjim dozama zasigurno pomaže da nešto napravimo bolje, daje nam do znanja da nam je nešto važno i da nam je jako stalo do toga. No, ako smo izloženi svakodnevno visokim razinama stresa, anksioznost može postati stanje koje dominira našim unutarnjim svijetom, što kao posljedicu ima - više razine doživljenog stresa", komentira psihologinja kakav utjecaj imaju stres i anksioznost na mentalno zdravlje.
Rašić navodi i kako smo u današnjem svijetu izloženi apsolutno previsokim razinama stresa od trenutka kad se probudimo, a anksioznost možda i prečesto prelazi u anksiozni poremećaj koji uz sebe često veže i depresivnost. "Stoga, djelovanje stresa i anksioznosti na naše mentalno zdravlje je najčešće najvećim dijelom negativno i ugrožava ga. Pozitivno je to da smanjenjem stresa i učenjem kako se nositi s našom anksioznosti možemo u potpunosti preokrenuti tu situaciju tako da iz nje izvučemo benefit i djelujemo pozitivno na naš osjećaj dobrobiti", objašnjava na pitanje kako se nositi s tim.
Svakodnevne promjene koje poboljšavaju mentalno zdravlje
U svakodnevnicu možemo uvesti male promjene korak po korak koje nam mogu poći da ublažimo negativne posljedice na mentalno zdravlje te ga poboljšamo.
"Prva je promjena da to ne pitate nekog drugog nego sebe. Naravno da postoje generalni i uobičajeni savjeti, ali želim naglasiti da mi doista imamo vrlo dobru sliku o tome što nam pomaže da se osjećamo dobro, da budemo produktivni i da se možemo nositi sa svakodnevicom - samo tu sliku vrlo često ignoriramo vjerujući da je ono što nam netko drugi kaže da nam treba točnije. Slušajte sebe, svoje instinkte i svoje potrebe. Ako niste sigurni u sebe i ne vjerujete si da su vaše potrebe ok - razgovarajte s nekom dobronamjernom osobom kako biste sami sebi malo pomogli u prepoznavanju razloga za neku potrebu", savjetuje psihologinja.
Uz to navodi i konkretne pokazatelje na koje treba obratiti pažnju jer utječu na mentalno zdravlje.
"Na primjer, ako ne želite ići na druženje nego ostati doma s knjigom, bez obzira što vam svi govore da vam treba društva i druženja, možda ste zapravo iscrpljeni druženjima i trebate mir i tišinu kako biste se umirili, oporavili i napunili baterije. Možda posao, koliko god bio siguran, ne djeluje tako da se vi osjećate dobro, ne jača vaše kompetencije, nije dovoljno izazovan i ne ide u smjeru u kojem vi želite voditi svoj život. Možda vaša partnerica, koliko god na van djelovala savršeno i puna razumijevanja i ne možete naći očitu manu, nije ono što vas usrećuje, nije osoba koja vas u potpunosti razumije i s kojom možete biti svoji", poručila je Rašić te sugerira: "Dovoljno spavajte, hranite se adekvatno, imajte fizičke aktivnosti, dopustite si ljenčarenje, pijte vode, okružite se dobrim ljudima i uzmite si vrijeme za sebe. Ali prvo radite ono što je vama, baš vama, najdraže, blisko i autentično."
Utjecaj društvenih mreža i digitalne povezanosti na mentalno zdravlje
Ponekad ljudi misle da moraju raditi nešto jer im drugi kažu da je to najbolje ili jednostavno jer se to smatra općenito poželjnim, a društvene mreže često utječu na to. Psihologinja objašnjava kako društvene mreže i digitalna povezanost utječu na mentalno zdravlje i što se može učiniti kako bi se ublažio negativan utjecaj. "Osim samog dopaminskog efekta koji dobivamo utapajući se u tonama sadržaja kojima smo izloženi, jačamo si osjećaj krivnje i nedostatnosti te iz stanja zadovoljstva i dobrobiti možemo prijeći u stanje nezadovoljstva jer nam je netko rekao da ono što mi volimo i cijenimo - nije dovoljno dobro pa se trudimo ispuniti tuđe kriterije i tuđe standarde. Važno je znati - ljudi na društvenim mrežama izuzetno lažu", kaže Rašić.
Upozorava i na opasnosti idealiziranih poruka o mentalnom zdravlju koje često viđamo na društvenim mrežama. "Nedavno sam čitala jedan izuzetno pozitivno usmjeren (hvalisav) sadržaj osobe koja pokušava promovirati mentalno zdravlje i načelno navodi ispravne, ali i vrlo idealističke i netočne ideje o promjenama koje doprinose boljitku života, pričajući o sebi. I onda sam vidjela svoje prijateljice koje su napisanom povjerovale i neke od njih su se osjećale doista loše jer su se krenule uspoređivati i procjenjivati te su sebe vidjele kao lošije, nedovoljno dobre ili neostvarene. To je samo jedna stvar i jedna osoba, ali takvih su pune društvene mreže. To je sadržaj koji stvori snažne javne pozitivne reakcije publike, a istovremeno uzrokuje val negativnih ideja o samima sebi i negativno djeluje na našu sliku o sebi. To ima dramatičan negativni utjecaj na naše metalno zdravlje, a možemo ga smanjiti kroz pokušaj realističnog pogleda na sadržaj koji konzumiramo", uspoređuje Rašić.
Nudi i savjete koje metode najpovoljnije mogu utjecati na nas kako ne bismo pali pod negativan utjecaj društvenih mreža. "Kritički sagledavajte sadržaj koji čitate i gledate, uzmite u obzir da se svi 'ušminkaju' prije nego krenu komunicirati s vama. Sve je to šminka, show i predstava, društvene mreže su pozornica - nemojte to zaboraviti. Smanjite količinu sadržaja koji pratite i vrijeme koje provodite na društvenim mrežama. Prestanite pratiti one koji pričaju samo o tome kako su super, koji govore načelno i za koje imate osjećaj da su nadljudi. Usvajajte sadržaj koji je zabavan, nemojte pokušavati psihologa zamijeniti savjetima ljudi na društvenim mrežama. One mogu biti mjesto zabave, ali s mjerom", navodi.
Važnost sna za mentalno zdravlje
San je ključan za obnovu tijela i uma. Ako ne spavamo dovoljno, teško se koncentriramo, imamo manje energije i osjećamo se loše. Dobar san pomaže nam da budemo spremni za izazove svakog dana.
"Na primjer, osoba kojoj nedostaje sna možda će nečiji komentar protumačiti napadom, a on nikako takav nije bio. Imate veću šansu da se fizički razbolite, anksiozni ste, ne možete se koncentrirati, ne možete ništa upamtiti, stvari koje ste znali kao da su odjednom izgubljene, spori ste u poslu i učenju i jako vam je teško. Ljudi umanjuju vrijednost i važnost sna, a dovoljno dug, kvalitetan san ima ekstreman utjecaj na naše mentalno zdravlje. Većina ljudi ima lošu higijenu sna - ne idu spavati na vrijeme, spavaju u buci ili svjetlu, izloženi su ekranima prije spavanja, nisu dovoljno umireni prije nego idu leći i slično. Prvi korak je pobrinuti se za higijenu spavanja i utjecaj na cjelokupnu dobrobit i zdravlje osobe će biti ogroman. Za dugotrajne probleme i teškoće spavanja važno je na vrijeme potražiti pomoć stručnjaka", pojašnjava psihologinja Rašić.
Psihologinja Helena Rašić
Načini opuštanja
Rašić ima važan savjet za sve koji se osjećaju preopterećeno ili emocionalno iscrpljeno u svakodnevnom životu. "Odmor. Zvuči jako jednostavno, ali kada su ljudi preopterećeni i iscrpljeni, treba im odmor. Sigurno je sada mnogo čitatelja koji se u ovome prepoznaju pomislilo 'pa odmaram i onda je isto'. Da, jer potrebno je da taj odmor bude - dovoljno dug, dovoljno miran, dovoljno obnavljajući, a to najčešće nije. Većina ode na godišnji i prvu polovicu vremena se bavi sa zaostatcima i stvarima koje su bile na čekanju, a sama promjena rutine je zahtjevna. Drugu polovicu se počne odmarati i taman kad je pred potpuno opuštanje, mora se vratiti na posao", objašnjava.
Zatim je dodala: "Tako je i kod svakodnevnog odmora - možemo si uzeti pauzu na poslu za ručak ili da si "ispraznimo glavu" i obično imamo naviku vratiti se poslu čim osjetimo da smo dovoljno dobro. Često odsutnost aktualnog umora smatramo odmornošću, a kako mentalno zdravlje nije odsutnost bolesti, tako ni odmornost nije odsutnost aktualnog umora. Imamo poremećen kompas koji nam govori kada smo dovoljno odmorni, odmoreni i spremni za dalje, dijelom i zbog onog stresa kojem smo stalno izloženi. Najbolja metoda učenja je prenaučiti gradivo. Tako ću se usuditi reći da je najbolja metoda za odmor preodmoriti se. Kada se preodmorite, bit će vam lakše procijeniti što je to u vašem životu što vam crpi kapacitete prekomjerno i što morate promijeniti, a to je drugi korak koji morate napraviti. Prevencija je važan aspekt svakog zdravlja pa i mentalnog - smanjite negativni učinak onih ljudi, aktivnosti i okolnosti koje vas pretjerano opterećuju i iscrpljuju, kako biste mogli razvijati i održavati svoje mentalno zdravlje."
Utjecaj tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje
To da je fizička aktivnost sastavni dio osnovne kvalitetne brige za mentalno zdravlje danas možemo čuti sa svih strana. Psihologinja objašnjava na koji su način povezani tjelo i psiha, te koliko su međuovisni. "Može pomoći izuzetno, ali ovisi na koji način definiramo fizičku aktivnost. Šetnja i odlazak u teretanu nisu svima jednako dobre za mentalno zdravlje. Nećemo nijekati utjecaj tjelovježbe i aktivnosti na određene procese u mozgu i tijelu, ali situacija je uvijek manje jasna od onog kako nam se to na prvu čini. Fizička aktivnost ima utjecaj na fizičko zdravlje, a ono ima utjecaj na mentalno zdravlje. No, mentalno zdravlje neće automatski biti narušeno izostankom neke fizičke aktivnosti kao što neće biti poboljšano jer smo se natjerali otići u prenapučenu teretanu ili na neku aktivnost. Važna je naša ideja o tome zašto, kako i što radimo. Osjećamo li se mi dovoljno snažno, dobro, zdravo i fit? Osjećamo li se gurnuto u nešto što ne želimo, a radimo to samo jer moramo? Ako imamo želju za aktivnošću, a ne vidimo gdje da je uguramo u raspored, važno je naći vrijeme i resurse za to. Ona će imati značajno veći utjecaj na mentalno zdravlje jer će istovremeno ispunjavati potrebu i dati do znanja da smo sebi dovoljno važni da napravimo intervencije da si omogućimo ono što trebamo", rekla je.
Rašić napominje kako je važno znati da ako nemamo želju za nekim sportom i osjećamo se loše u tome, pa se uključimo protiv naše volje i bez da vidimo smisao u tome, onda ta aktivnost može imati i negativan utjecaj jer ćemo sebi dati do znanja da smo sebi nebitni i da je važnije ono što nam netko kaže da trebamo raditi.
"Važno je prepoznati nijanse i raditi u skladu s njima, važno je slušati sebe. Nisam još srela osobe koje ne žele nikakve fizičke aktivnosti i kod kojih ne dolazi do pozitivnog utjecaja na mentalno zdravlje, ali sam ih srela mnogo koje su se mrzile jer se tjeraju u aktivnosti koje ne žele i imaju iskrivljenu sliku o sebi, svom tijelu i zdravlju i tome što uopće jest prikladna aktivnost za njih", poručuje.
Važni koraci kod lošeg mentalnog stanja
Ako netko osjeća da mu mentalno zdravlje nije baš najbolje, te ima smetnje koje mu ometaju kvalitetu života ili čak stvaraju ozbiljnije posljedice, jako je važno nešto poduzeti. Psihologinja objašnjava koji su prvi koraci koje bismo u tom slučaju trebali poduzeti. "Priznati si to. Kada vam mali glasić u glavi kaže 'ma ne, drugima je teže', reci mu da je to možda i točno, ali mnogima je i lakše. I onda potražiti pomoć. Spavati, jesti, odmoriti se, piti, okružiti se dobrim ljudima, poslušati sebe i svoje potrebe i potražiti savjet i pomoć stručnjaka. Mentalno zdravlje se može obnoviti, može se izgraditi, može se poboljšati, ono je dinamično i promjenjivo. Kada nije dobro, uvijek postoji način da se poboljša, a kada je i odlično, moramo kontinuirano raditi na tome da tako i ostane", zaključuje Rašić.
POGLEDAJTE VIDEO: Psihologinja o situaciji nakon tragedije: 'Nema dovoljno psihologa, nitko ne želi raditi u školama'
