Uzimaju ih milijuni, ali rijetki na pravi način: Sve su popularniji, ali nekad mogu biti štetni

Sve veći broj ljudi poseže za dodacima prehrani kako bi ublažili zdravstvene tegobe ili poboljšali opće zdravlje. Gotovo tri od pet odraslih osoba, kao i više od trećine djece i adolescenata, danas uzima barem jedan dodatak, čime se potiče tržište vrijedno oko 60 milijardi dolara godišnje – i to proizvoda koji nisu regulirani kao lijekovi.

Dodaci prehrani – među koje se ubrajaju vitamini, minerali, biljni pripravci, probiotici i drugi proizvodi – ponekad mogu pomoći u nadoknadi nutritivnih nedostataka. No većina njih nema znanstveno dokazane koristi, a neki mogu biti i štetni. U vremenu kada influenceri na društvenim mrežama promoviraju neprovjerena "čudotvorna rješenja", a chatbotovi umjetne inteligencije nude upitne zdravstvene savjete, sve je teže razlikovati činjenice od pretjerivanja.

Foto: Shutterstock

Pet mitova o dodacima prehrani

Marily Oppezzo, doktorica znanosti i profesorica u Stanford Prevention Research Centeru te voditeljica prehrane u Stanford Lifestyle Medicineu, kao i Catherine Hu, klinička dijetetičarka specijalizirana za endokrinologiju objasnile su za Stanford Medicine pet čestih zabluda o dodacima prehrani.

Mit 1: Svi bi ih trebali uzimati

Dodaci prehrani najčešće imaju smisla samo za osobe s dokazanim nutritivnim nedostatkom, ograničenom prehranom ili specifičnim zdravstvenim stanjem koje od njih može imati koristi.

Krvne pretrage mogu pokazati postoji li manjak određenih vitamina ili minerala. Simptomi poput umora, promjena na koži ili lomljivih noktiju mogu biti znak da se treba obratiti liječniku. Ipak, laboratorijski nalazi ne daju potpunu sliku prehrane jer se većina nutrijenata ne pohranjuje u krvi, pa savjetovanje s nutricionistom može pomoći u individualiziranju preporuka.

ZDRAVSTVENI MIT /

Nisu sve masti loše - neke zapravo čuvaju zdravlje srca. One opskrbljuju tijelo energijom

Osobe koje se hrane vrlo ograničeno također mogu imati koristi od dodataka. Primjerice, veganima se preporučuje unos vitamina B12, koji se inače nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla, a često i dodatni unos kalcija, cinka, željeza i vitamina D. Osobe koje su imale barijatrijsku operaciju ili uzimaju određene lijekove za regulaciju apetita također mogu trebati dodatne nutrijente jer unose manje hrane.

Trudnicama se preporučuju prenatalni vitamini s folnom kiselinom i omega-3 masnim kiselinama, dok osobe starije od 50 godina mogu imati povećane potrebe za kalcijem, vitaminom D i vitaminom B12 radi zdravlja kostiju i živčanog sustava. Dodaci mogu pomoći i kod određenih stanja poput osteoporoze, povišenih triglicerida i degeneracije žute pjege povezane sa starenjem. Sportaši i žene u perimenopauzi također mogu trebati više željeza.

Za ostale, uzimanje kvalitetnog multivitamina obično nije štetno, ali često nije ni nužno. Ako se osoba hrani raznoliko i uravnoteženo, većinu nutrijenata može unijeti putem hrane.

Mit 2: Sigurni su jer su prirodni

Dodaci prehrani reguliraju se kao hrana, a ne kao lijekovi, što znači da se prije stavljanja na tržište ne provjeravaju sustavno njihova sigurnost, učinkovitost ni točan sastav. Zbog toga kvaliteta i doze mogu znatno varirati.

Primjerice, neki pripravci kurkume sadržavali su povišene razine teških metala, dok tablete spiruline i klorele mogu sadržavati mikotoksine. Stručnjaci savjetuju odabir proizvoda čiju kvalitetu potvrđuju neovisne organizacije.

Dodaci također mogu stupiti u interakciju s lijekovima. Tako vitamin K može smanjiti učinkovitost lijekova za razrjeđivanje krvi, a kombinacija gospine trave i antidepresiva može biti opasna. Zato je važno obavijestiti liječnika o svim dodacima koje uzimate kako bi procijenio njihovu sigurnost u odnosu na terapiju i zdravstveno stanje.

Mit 3: Možete ih uzimati i zanemariti prehranu

Dokazi upućuju na to da se mnogi nutrijenti bolje apsorbiraju iz hrane nego iz dodataka. Osim toga, industrijska obrada dodataka može smanjiti njihovu učinkovitost.

Primjerice, izolirani spoj iz brokule u obliku praha neće imati isti učinak kao konzumacija cijele namirnice. Također, postoje snažniji dokazi da fermentirana hrana poput jogurta, kefira ili kimchija poboljšava zdravlje crijeva nego sami probiotski dodaci.

Čak i uz dodatke, ključno je hraniti se raznoliko i uravnoteženo te davati prednost cjelovitim namirnicama. Dodaci prehrani ne mogu nadomjestiti ni druge važne elemente zdravog načina života, poput tjelesne aktivnosti. Iako je lakše uzeti tabletu nego vježbati, to ne znači da je i učinkovitije.

Foto: Shutterstock

Mit 4: Više znači bolje

Veće količine nutrijenata ne donose nužno bolje rezultate, a ponekad mogu biti i štetne. Proizvođači često u dodatke stavljaju količine koje premašuju potrebe većine ljudi. Dok se neki vitamini, poput onih iz skupine B, izlučuju iz organizma, drugi se mogu nakupljati i uzrokovati zdravstvene probleme.

ZDRAVSTVENI MIT /

Je li kriva za višak kilograma? Ova namirnica često je na udaru kritike, ali ne baš opravdano

Primjerice, prekomjeran unos vitamina B6 može oštetiti živce, visoke doze omega-3 masnih kiselina mogu izazvati nepravilnosti srčanog ritma, previše vitamina A može oštetiti jetru, a višak vitamina D povećati rizik od prijeloma. Kako bi se izbjegao pretjeran unos, preporučuje se pridržavati se službenih preporuka koje ovise o dobi, spolu i drugim čimbenicima.

Također, dodaci koji sadrže više minerala istodobno možda se neće optimalno apsorbirati jer se međusobno "natječu". Veće doze minerala bolje je rasporediti tijekom dana.

Mit 5: Mogu riješiti sve probleme

U nekim slučajevima učinkovitost dodataka potvrđena je istraživanjima, primjerice, magnezij može pomoći kod zatvora, a kreatin pridonosi opskrbi mišića energijom. No za mnoge popularne dodatke dokazi su ograničeni pa tako melatonin može skratiti vrijeme uspavljivanja tek za nekoliko minuta, što dovodi u pitanje njegovu stvarnu korist.

Stručnjaci upozoravaju da se dodaci ne bi smjeli koristiti kao zamjena za liječničku uputu i dokazano učinkovite terapije. U nekim slučajevima mogu odgoditi pravodobno liječenje. Ako se osjećate umorno ili imate druge simptome, prije posezanja za dodacima važno je razmotriti osnovne čimbenike zdravlja – unos kalorija i nutrijenata, kvalitetu sna i opći način života.

Za većinu ljudi, uravnotežena prehrana dovoljna je za unos potrebnih mikronutrijenata, osim u slučajevima izrazito ograničenih prehrambenih navika.

Ponedjeljkom na portalu Net.hr čitajte o zdravstvenim mitovima i stvarnoj istini iza njih.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

VAŽAN MINERAL /

Čak 15 namirnica sadrži više kalcija od mlijeka: Osiguravaju tijelu i druge nutrijente

POGLEDAJTE VIDEO: Nutricionistica razotkriva ključne mitove o prehrani: 'Ovo su dvije najveće zablude koje sam čula'