Jedna od prvih studija za izravnu procjenu vlažnog toplinskog stresa među mladim ljudima otkrila je da kada je vlažnost na apsolutnom maksimumu, gornja granica ljudske prilagodljivosti iznosi samo 31°C.
To je četiri stupnja manje od teoretskih procjena, a za starije ljude je prag vjerojatno još niži.
Budući da se ljudi hlade putem hlađenja isparavanjem (na primjer, znoj na vašoj koži pomaže vam da se ohladite), važno je razumjeti temperaturu vlažnog termometra, koja uključuje i toplinu i vlagu, dakle, što je više vlage u zraku u odnosu na toplinu, isparavanje teže djeluje.
Izdržljivost tijela
U usporedbi s vrućom i suhom klimom, ljudsko tijelo ne može izdržati niti približno vruće i vlažne klime. To je zato što se pri 100-postotnoj vlažnosti naš znoj ne može tako lako raspršiti kako bi ohladio naša tijela.
U apsolutno suhom okolišu, ljudski prag za preživljavanje je vjerojatno oko 50 °C. Ali za potpuno vlažno okruženje, novi rezultati pokazuju da temperature trebaju doseći samo 31 °C prije nego što se naša tijela nađu u toplinskom udaru. Uz dugotrajno izlaganje takvim uvjetima, smrt je neizbježna.
Ali važno je razlikovati opći umor od toplog vremena od nečeg zlokobnijeg. Dr. Johannes Uys, liječnik opće prakse koji radi u ordinaciji Broadgate General Practice u Londonu, rekao je za The Mirror: "Vidio sam nebrojene slučajeve u kojima pojedinci previđaju ili podcjenjuju učinke visokih temperatura na svoje tijelo, misleći da samo moraju paziti na opekline od sunca."
Prednost prioritetima
"Ako znamo koje su te gornje granice temperature i vlažnosti, možemo bolje pripremiti ljude, posebno one koji su ranjiviji, ispred toplinskog vala", rekao je fiziolog Larry Kenney sa Sveučilišta Pennsylvania State.
Zatim je dodao: "To bi moglo značiti davanje prioriteta najbolesnijim ljudima kojima je potrebna njega, postavljanje upozorenja za izlazak u zajednicu kada dolazi toplinski val ili razvoj grafikona koji pruža smjernice za različite raspone temperature i vlažnosti."
Klimatske promjene
Kako klimatske promjene pokreću prekomjerno globalno zagrijavanje i isparavanje vode, povećavajući toplinu i vlagu naše atmosfere, opasnost od prekoračenja temperaturnih pragova mokrog termometra postaje sve vjerojatnija. Pogotovo u tropima.
Klimatski znanstvenici sumnjaju da će do kraja stoljeća Pakistan, Indija i dijelovi jugoistočne Azije, Perzijskog zaljeva i Srednje Amerike puno češće doživljavati maksimalnu razinu vlažnosti na temperaturama iznad 35 °C.
Ali ova granica se uglavnom temelji na teoriji i fiziološkim modelima koliko topline i vlage može podnijeti ljudsko tijelo. Stvarni podaci su dosad nedostajali.
Eksperiment stručnjaka
Kako bi utvrdili stvarnu temperaturu mokrog termometra pri kojoj su ljudi izloženi riziku od toplinskog udara i potencijalne smrti, istraživači su angažirali 24 mlade i zdrave odrasle osobe u dobi od 18 do 34 godine.
Tim je započeo s mladom i sposobnom grupom ljudi jer oni mogu dati osnovnu vrijednost za najbolji slučaj. Starije osobe, trudnice i druge ranjive populacije ne podnose toplinu i vlagu.
Prije nego što su ušli u komoru s podesivom temperaturom i vlagom, sudionici su progutali maleni uređaj za snimanje kako bi izmjerili temperaturu svoje jezgre i prenijeli te informacije istraživačima putem radija.
Zatim su sudionici zamoljeni da polako bicikliraju na stacionarnom sobnom biciklu, dok su se temperatura i vlažnost komore postupno povećavale. Kada tijelo sudionika više nije bilo u stanju održavati temperaturu jezgre, eksperiment je zaustavljen.
Rezultati eksperimenta
U prosjeku, u tim uvjetima kritične temperature mokrog termometra su se kretale od 30°C do 31°C, iako bi mogle biti malo veće ako je osoba u potpunom mirovanju i ne pomiče mišić.
Istraživači se sada nadaju da će ove studije ponoviti među starijim sudionicima, ali činjenica da je ovaj prag tako nizak u usporedbi s prethodnim procjenama, čak i za mlade i fit sudionike, zabrinjava.
U 2020. nekoliko gradova u Pakistanu zabilježilo je temperaturu mokrog termometra iznad 35°C. Od 1979. godine učestalost temperatura mokrog termometra iznad 31°C se više nego udvostručila.
Dok novi eksperimenti sugeriraju da su mladi ljudi ranjivi na takve ekstreme, statistike pokazuju da će starije osobe još uvijek vjerojatnije umrijeti nakon produljene izloženosti.
"Naši rezultati sugeriraju da bismo se u vlažnim dijelovima svijeta trebali početi brinuti, čak i za mlade, zdrave ljude, kada je temperatura iznad 31 stupnja", kaže Kenney.
Zatim je dodao: "Klima se mijenja pa će biti sve više i ozbiljnijih valova vrućine. Mijenja se i stanovništvo, tako da će biti više starijih osoba. Zato je jako važno proučiti spoj te dvije smjene."
Studija je objavljena u časopisu Journal of Applied Physiology, prenosi ScienceAlert.
