Novo istraživanje pokazuje zabrinjavajuće podatke o motorici djece u vrtićima, a stručnjaci upozoravaju na ozbiljan problem koji bi mogao imati dugoročne negativne posljedice za zdravlje nacije.
Naime, tek jedno od desetoro djece u vrtićima ima razvijene osnovne motoričke vještine, što znači da većina najmlađih ne može obaviti jednostavne zadatke poput skakanja, trčanja ili izvođenja osnovnih fizičkih pokreta. Ovo je ozbiljan problem koji, prema mišljenju stručnjaka, treba što prije početi rješavati jer ako se ne poduzmu konkretne mjere, situacija će se samo pogoršavati u budućnosti.
Motorika kod djece nazaduje godinama
Istraživanje koje je proveo Centar za istraživanje djetinjstva sa Sveučilišta u Rijeci pokazalo je alarmantne rezultate u 15 vrtića u Hrvatskoj i Sloveniji, u kojima su, između ostalog, sudjelovali i stručnjaci s Kineziološkog fakulteta. Podaci su jasno ukazali na zabrinjavajući trend, kod velikog broja djece nisu razvijene osnovne motoričke sposobnosti, a troje od desetoro djece nisu uopće sposobna napraviti zadani pokret, dok ih šest od deset takve pokrete izvodi loše.
Hadžira Brković, dugogodišnja profesorica Tjelesne i zdravstvene kulture u nekoliko dubrovačkih škola, izjavila je kako se tjelesni odgoj danas često percipira kao manje važan predmet, koji služi samo za "dizanje prosjeka" učenicima.
"Već godinama motorika kod djece nazaduje, posebno u usporedbi s generacijama prije 20-30 godina. Situacija se razlikuje od škole do škole. Ako imate kvalitetnog profesora tjelesnog i trenera koji će djeci objasniti sve benefite koje dobivaju aktivnošću i motivirati ih, onda će se i djeca početi baviti sportom, pa će im i motorika biti bolja. Nažalost, neki profesori budu demotivirani kada vide stanje s motorikom, pa odustaju", rekla je Brković za Dubrovački dnevnik.
Pojasnila je i da djeca nemaju razvijene temelje motorike još iz vrtića te da su svaki novi razred i svaka nova generacija sve gori te da zbog toga kineziolozi stalno naglašavaju da stručnjaci trebaju početi raditi s djecom već od četvrtog razreda, iako bi idealno bilo od prvog.
Stručnjaci traže promjene
"Promjene koje su se dogodile uvođenjem 'škole za život' su dobre, imamo mogućnost napraviti kurikulum od interesa djece, jer nije svaka škola jednaka prvenstveno prostorno, pa negdje ima više uvjeta za košarku, negdje za gimnastiku itd., a najvažnije je shvatiti da svaki sport razvija motoriku", rekla je Brković koja također napominje kako bi tjelesni trebao biti na rasporedu minimalno četiri puta tjedno mlađima, i minimalno tri puta tjedno u višim razredima te da bi za provedbu ovih prijedloga bio potreban bolji infrastrukturni pristup jer trenutno jedna školska dvorana nije dovoljna za sve potrebe.
Kineziolog Zoran Glavinić i profesor Tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Ivana Gundulića, također ističe da je u školama nužno zaposliti više kineziologa koji bi podučavali djecu i razvijali njihove motoričke sposobnosti.
Najveću mogućnost za napredak u sportskom životu djece Glavinić vidi u osnovnim školama, posebno u nižim razredima.
"Djeca tog uzrasta, pogotovo ako nisu uključena u sportski ili školski klub, jako rijetko sudjeluju, ne samo u aktivnostima koje provodi kineziolog, nego u grupnim igrama uopće. Te četiri godine koje su vrlo osjetljive za dječji razvoj ne nadziremo dovoljno i ne usmjeravamo ih u mjeri u kojoj bi mogli. Učenici od petog do osmog razreda imaju dva sata tjelesnog tjedno i to nije dovoljno. Pitanje je tu i novca i prioriteta, može li se i želi platiti napredak. Prije nego to dođe na red, mislim da je potrebno za početak reagirati u razvoju od prvog do četvrtog razreda jer je tu i najveći potencijal za djelovanje", rekao je kineziolog.
Stručnjaci pozivaju na promjene i reforme u školskom sustavu, uključujući zapošljavanje većeg broja kineziologa u osnovnim školama, kako bi se djeca potaknula na fizičku aktivnost i razvila motoričke vještine od najranijih godina. Na taj način, prema mišljenju stručnjaka, može se spriječiti dugoročni negativni utjecaj koji nedostatak tjelesne aktivnosti ima na razvoj djece, a time i na budućnost društva u cjelini.
POGLEDAJTE VIDEO: Zbog mobitela djeca sve manje znaju čitati 'obični' sat: 'Bilo je smiješno, sad je tužno'
