Prema podacima Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje (NIMH, 2019), svake godine u Sjedinjenim Državama svaki peti odrasli građanin – što čini približno 43 milijuna ljudi – suoči se s nekim oblikom mentalne bolesti.

Iako su mentalni poremećaji prisutni i među muškarcima i među ženama, kod muškaraca se ti problemi mnogo češće zanemaruju ili ostaju neprepoznati.

Foto: Pexels

Učestalost problema s mentalnim zdravljem 

Statistike pokazuju da je ukupna učestalost mentalnih bolesti među muškarcima manja nego među ženama (SAMHSA, 2018), no zabrinjava podatak da muškarci znatno rjeđe traže stručnu pomoć. Depresija i samoubojstvo danas se svrstavaju među vodeće uzroke smrtnosti u muškoj populaciji. Procjenjuje se da u Sjedinjenim Državama svake godine oko šest milijuna muškaraca pati od depresije, dok gotovo 80 posto svih samoubojstava, odnosno 79 posto od 38.364 slučaja, počine upravo muškarci, što je čak četiri puta više nego kod žena (MHA, 2020).

Uz to, muškarci dvostruko češće umiru od posljedica pretjerane konzumacije alkohola (62.000 slučajeva naspram 26.000 među ženama), a dva do tri puta su skloniji zloupotrebi psihoaktivnih tvari (Center for Behavioral Health Statistics and Quality, 2017).

Ovi zabrinjavajući pokazatelji jasno upućuju na duboko ukorijenjen društveni problem – muškarci rjeđe traže pomoć i podršku, a češće posežu za rizičnim i nezdravim načinima nošenja s emocionalnim poteškoćama.

Unatoč širokom spektru dostupnih oblika liječenja, broj muškaraca koji se suočavaju s mentalnim poteškoćama daleko nadmašuje broj onih koji doista potraže stručnu pomoć. Mentalno zdravlje muškaraca sve se češće opisuje kao "drugi tihi ubojica".

Uzroci problema mentalnog zdravlja kod muškaraca

Jedan od ključnih razloga za to je stigma. Stručnjaci okupljeni na konferenciji Behavioral Health Aspects of Depression and Anxiety in the American Male (BHADAAM - Giorgianni & Brott, 2019), održanoj u organizaciji mreže Men’s Health Network, složili su se da je stigma jedan od najvećih prepreka u liječenju mentalnih bolesti. 

Jedan od glavnih razloga zbog kojih muškarci izbjegavaju stručnu pomoć jest upravo pojam muškosti.

NE IGNORIRAJTE ZNAKOVE /

Samopregled može spasiti život: Muškarci prepoznajte promjene na vrijeme

Muške norme definiraju društveno prihvaćena ponašanja i uloge muškaraca. Tradicionalna, tzv. hegemonijska muškost naglašava snagu, kontrolu, moć i nadmoć nad drugima – osobine koje često prate potiskivanje emocija.

Kada se ti obrasci pretjerano naglašavaju, govori se o toksičnoj muškosti – skupu ponašanja u kojem se emocije poput plača ili straha smatraju "neprikladnima" za muškarce. Takvi stavovi potiču agresivnost, nasilnost i emocionalnu zatvorenost. Poznata fraza "dečki će biti dečki" zapravo opravdava takvo ponašanje i održava stereotipe.

Posljedice rigidnih muških normi mogu biti ozbiljne:

• pogoršanje depresije i anksioznosti
• povećana zloupotreba alkohola i droga
• veći rizik od tjelesnih bolesti (poput kardiovaskularnih)
• problemi u partnerskim odnosima
• sklonost nasilju
• rast psihološkog stresa
• izbjegavanje stručne pomoći
• poticanje homofobije

Foto: Pexels

Preporuke za mijenjanje stigme

Kako bi se smanjile nejednakosti i promijenile društvene norme koje potiču stigmu, stručnjaci predlažu nekoliko ključnih mjera:

• Uključiti APA Smjernice za psihološku praksu s dječacima i muškarcima (2018) u edukaciju stručnjaka.
• Uvesti obveznu obuku o kulturnim kompetencijama za liječnike već tijekom studija.
• Pokrenuti javne kampanje za smanjenje stigme.
• Povećati raznolikost i dostupnost stručnjaka za mentalno zdravlje u urbanim i ruralnim područjima.
• Promicati pozitivne uzore muškosti kroz medije i obrazovanje.
• Diskriminacija povezana s mentalnim zdravljem ograničava pristup skrbi, obeshrabruje traženje pomoći i odgađa početak liječenja, čime povećava rizik od bolesti i smrtnosti. 

IZNIMNO KORISNO /

Znanstvenici: Šalica ovog toplog napitka može zaštititi zdravlje srca kod muškaraca

Pandemija COVID-19 dodatno je naglasila važnost ovog problema. Izolacija i usamljenost dodatno pogoršavaju postojeće psihičke poteškoće i povećavaju rizik od depresije i samoubojstva. Upravo zato iz National Library of Medicine naglašavaju da je nužno ukloniti prepreke koje muškarce sprječavaju da potraže stručnu pomoć i stvoriti okruženje u kojem će mentalno zdravlje biti jednako važno kao i tjelesno.

Suicidalne i depresivne osobe u Hrvatskoj savjetodavnu pomoć mogu dobiti na više mjesta, a postoji i nekoliko telefonskih brojeva na kojima mogu zatražiti za psihološku pomoć:

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01 2376 335 (radi od 0 do 24 sata)

Plavi telefon: 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr)

Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr)

POGLEDAJTE GALERIJU:

ZAŠTITITE SE /

Znakovi ubrzanog starenja mozga javljaju se rano: Ove 23 pojave signal su za uzbunu

POGLEDAJTE VIDEO: Škrti Otočanin otkrio kod Mojmire tajnu štednje: Evo zašto se ne isplati kupiti auto