Osim što su razdoblje sreće i slavlja za neke ljude, blagdani, nažalost, mogu biti izvor stresa, tuge i tjeskobe za druge, što može dovesti do blagdanske depresije. Magistra kliničke psihologije Ana Perović za Net.hr objasnila je koji su njeni simptomi, tko je najugroženiji te kako sebi pomoći.

Što je blagdanska depresija?

"'Blagdanska depresija' označava pojačanu tugu, usamljenost, bezvoljnost ili emocionalnu iscrpljenost koje se mogu javiti tijekom blagdana. Iako ovaj period često povezujemo s veseljem, toplinom i zajedništvom, mnogi ljudi u stvarnosti proživljavaju sasvim drugačije emocije. Blagdani nose određenu količinu pritisaka, usporedbi i očekivanja - kao da je kraj godine neko veliko finale u kojem bismo trebali imati što proslaviti i s kim to podijeliti" rekla je.

"Istina je da se ne nalaze svi u situaciji da upravo u ovom periodu imaju nešto za slaviti. Mnogi prolaze kroz intimne krize, velike životne promjene ili važna unutarnja propitivanja. To mogu biti izuzetno vrijedni razvojni procesi, ali često odudaraju od društvenog očekivanja da budemo u slavljeničkom raspoloženju - što dodatno produbljuje osjećaj izdvojenosti ili 'neusklađenosti' s drugima", istaknula je.

"Takva očekivanja mogu pojačati osjećaj usamljenosti, obiteljske tenzije, tugu zbog gubitaka, financijski pritisak ili probuditi stare rane. I dok nam okolina poručuje da je ovo vrijeme slavlja i bliskosti, mnogi naši sugrađani se u tišini bore s teškoćama", objasnila je psihoterapeutkinja.

Uzroci blagdanske depresije

Uzroci blagdanske depresije najčešće su kombinirani i prožimaju se na više razina. Pritisak očekivanja da "moramo" biti sretni, organizirani i raspoloženi može stvoriti osjećaj krivnje ili neadekvatnosti ako se naše unutarnje stanje ne uklapa u tu sliku, a samcima je posebno teško.

"Tome pridonose i usporedbe s drugima - idealizirani prikazi obiteljskih odnosa, partnerstava ili uspjeha lako pojačaju osjećaj da nam nešto nedostaje. Kod osoba koje žive same ili su daleko od obitelji, osjećaj usamljenosti postaje još naglašeniji, dok blagdani istovremeno mogu probuditi nezavršene tuge, posebno kod onih koji su izgubili blisku osobu ili prolaze kroz gubitak nekog bliskog odnosa. Financijski troškovi, putovanja, velika količina obaveza i opća iscrpljenost dodatno opterećuju emocionalne kapacitete, a prekid rutine (poremećen ritam spavanja, prehrane ili kretanja) može narušiti stabilnost koja nam inače pomaže da reguliramo svoja psihološka stanja. Psiholozi ponekad koriste izraz 'teror sreće' kako bi opisali društveni pritisak koji očekuje da sve podnosimo s osmijehom i u dobrom raspoloženju, što mnogi ljudi u ovom periodu doživljavaju kao dodatni teret", kazala je Perović.

Foto: Anđela Grozdanić

Psihoterapeutkinja je pojasnila da blagdanska depresija nije službena dijagnoza te da to stanje može biti ozbiljno za neke osobe.

"Može biti ozbiljna ako osoba već ima povijest depresije, anksioznosti ili drugih mentalnih poteškoća, jer pojačan osjećaj izolacije, tuge i beznađa lako pogoršava postojeće simptome. Važno je naglasiti da “blagdanska depresija” nije službena dijagnoza, već skup neugodnih emocionalnih stanja - svojevrsni sindrom - koji psihoterapeuti često primjećuju u praksi upravo u ovom periodu godine. Pod posebnim su rizikom osobe koje se nose s gubicima, bilo recentnim ili starijim, kao i oni koji su skloni opterećivati sebe visokim očekivanjima i odgovornostima. Ako se pojave intenzivne promjene raspoloženja, gubitak interesa, snažne misli beznađa ili suicidalne misli, iznimno je važno odmah potražiti stručnu pomoć."

Tko je sklon blagdanskoj depresiji?

Iako se može javiti kod bilo koga, blagdanskoj depresiji sklonije su osobe koje:

• već imaju povijest problema na planu mentalnog zdravlja (npr. depresivnih epizoda ili anksioznih reakcija),
• u izgubile blisku osobu,
• žive same ili su emocionalno izolirane,
• imaju konfliktne ili zahtjevne obiteljske odnose,
• osjećaju snažan pritisak da ispune tuđa očekivanja,
• su pod dugotrajnim stresom ili iscrpljene.

DOKAZANO USPJEŠNI /

Spas za probavu: Ovi božićni začini smanjuju nadutost i snižavaju šećer u krvi

Simptomi blagdanske depresije

Simptomi blagdanske depresije mogu se pojaviti na emocionalnoj, kognitivnoj i tjelesnoj razini, a često se međusobno isprepliću. Najčešće uključuju:

• osjećaj tuge,
• praznine,
• bezvoljnosti
• razdražljivosti
• gubitak interesa za aktivnosti koje inače donose zadovoljstvo.

"Mnogi ljudi primjećuju povećani umor, iscrpljenost i smanjenu motivaciju, kao i promjene u apetitu, od prejedanja do zanemarivanja prehrane, te poremećaje spavanja, poput nesanice ili pretjeranog spavanja. Pojaviti se mogu i osjećaji beznađa, besmisla ili krivnje, pojačana anksioznost, napetost u tijelu i fizičke tegobe poput pritiska u prsima", objasnila je Perović.

"Socijalno povlačenje je čest znak, osobito kada se događa u periodu kada se okolina okuplja i očekuje zajedništvo. U kognitivnom području javljaju se poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka. Ako simptomi traju duže od dva tjedna ili se intenziviraju, važno je potražiti stručnu podršku", istaknula je.

Foto: Shutterstock

Kako izbjeći blagdansku depresiju?

Blagdansku depresiju možete izbjeći, a prevencija počinje svjesnošću i samosuosjećanjem, a nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih koraka može značajno pomoći.

"Prvo, važno je svjesno postaviti realna očekivanja i dopustiti si da blagdani ne moraju biti savršeni - savršenih blagdana nema. Održavanje rutine također je ključno: redovito spavanje, kretanje, izlaganje prirodnom svjetlu i zdrava prehrana pomažu stabilizirati raspoloženje. Planiranje unaprijed može smanjiti stres povezan s obavezama i troškovima, dok vježbanje postavljanja granica, uključujući financijske, vremenske i emocionalne, omogućuje da kažete 'ne' pozivima ili aktivnostima koji vas iscrpljuju. Održavanje kontakata s bliskim osobama, čak i kratki razgovori ili virtualni susreti, ublažavaju osjećaj izolacije, a mali rituali brige o sebi poput šetnje ili odmora koji je po vašoj mjeri pomažu u obnavljanju unutarnje ravnoteže. Također, stvaranje novih tradicija koje odgovaraju vašem sadašnjem životu, a ne prošlosti, može donijeti osjećaj smisla i pripadnosti", otkrila je Perović.

Besplatna pomoć psihijatra i psihologa

No, ako ste ipak upali u žrvanj blagdanske depresije, psihoterapeutkinja je otkrila kako sebi pomoći te kada potražiti stručnu pomoć.

SAVJET STRUČNJAKA /

Zaštitite se: Blagdanska putovanja donose povećan rizik od nepodnošljivih nametnika

"Ako osjećate da vam je teško tijekom blagdana, važno je dati si dopuštenje da ne morate biti raspoloženi - mnogo važnije od toga je kakav unutarnji dijalog imate sa sobom (u kakvom god da ste raspoloženju). Prepoznavanje i prihvaćanje vlastitih osjećaja bez osuđivanja može biti prvi, vrlo važan korak. Traženje podrške također je ključno: razgovor s prijateljem, članom obitelji ili psihoterapeutom može olakšati teret, a ponekad i samo priznanje 'Teško mi je' donosi olakšanje. Također, možete se javiti na link 'Besplatne seanse tijekom praznika' kako biste dobili stručnu pomoć i savjet. Projekt 'Besplatne seanse tijekom praznika' inicijativa je zajednice psihoterapeuta koja već sedmu godinu za redom nudi besplatne terapijske seanse osobama kojima su potrebne tijekom blagdana. Cilj projekta je pružiti podršku onima koji osjećaju usamljenost, stres, tjeskobu ili druge emotivne teškoće u ovom osjetljivom periodu", rekla je.

"Fokusirajte se na male, ostvarive korake i zadovoljstva koja vas mogu podržati, poput šetnje, pripreme toplog obroka, tople kupke ili jednog mirnog trenutka za sebe. Uključivanje u male gestove pomoći drugima, poput volontiranja ili jednostavnog čina pažnje prema drugome, može vratiti osjećaj smisla i povezanosti. Ograničite izloženost društvenim mrežama, jer stalne usporedbe često pojačavaju osjećaj nezadovoljstva i tuge", naglasila je.

"Ako se simptomi intenziviraju ili osjećate da ste preplavljeni, važno je potražiti stručnu pomoć - razgovor sa psihoterapeutom pruža siguran prostor za razumijevanje, prihvaćanje i strategije za regulaciju raspoloženja. Blagdani mogu biti prilika da se osvrnemo na vlastite potrebe, postavimo granice i preispitamo što nam zaista donosi mir i povezanost. Briga o svom mentalnom prostoru nije čin sebičnosti - to je temelj svake, pa i blagdanske dobrobiti", zaključila je Perović.

POGLEDAJTE GALERIJU

GORNJI DOLAC /

Pogledajte bajkovite prizore Božićnog sela: Osvijetljeno je s čak 4,5 milijuna lampica

POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'