Na svoju 25. godišnjicu, Wikipedia predstavlja jedan od najfascinantnijih i najkontroverznijih projekata internetskog doba. Pokrenuta je 15. siječnja 2001. godine s radikalnom idejom: što ako znanje ne bi pripadalo samo stručnjacima, već svima?

Četvrt stoljeća kasnije, ova otvorena enciklopedija postala je nezaobilazna polazna točka za milijarde ljudi, no njezina temeljna premisa, da svatko može uređivati sadržaj, istovremeno je njezina najveća snaga i najdublja slabost, piše The Weby Awards.

Foto: Profimedia

Revolucija otvorenog znanja

Wikipedia je nastala kao sporedni projekt Nupedije, starijeg projekta s rigoroznim stručnim recenzijama koji je zbog sporosti proizveo tek desetak članaka u prvoj godini.

Osnivači Jimmy Wales i Larry Sanger tada su pokrenuli eksperiment: platformu na kojoj bi volonteri mogli brzo i jednostavno stvarati sadržaj. U samo nekoliko godina, taj je eksperiment prerastao u jednu od deset najposjećenijih web stranica na svijetu, vođenu neprofitnom zakladom Wikimedia i u potpunosti bez oglasa. Utemeljena na pet ključnih stupova, uključujući enciklopedijski format, neutralno gledište i pravilo da je sav sadržaj besplatan, Wikipedia je demokratizirala pristup informacijama na način koji je prije bio nezamisliv.

RECEPT ZA USPJEH /

Nikola Jurković završio je Harvard kao jedan od najuspješnijih: Otkriva kako se najbolje uči

Unatoč iznimnom uspjehu, pitanje kredibiliteta prati Wikipediju od njezinih početaka. Mogućnost anonimnog uređivanja otvorila je vrata vandalizmu, namjernom unošenju lažnih informacija i pristranim interpretacijama. Iako studije, poput one objavljene u časopisu Nature 2005. godine, pokazuju da se njezina točnost može mjeriti s onom tradicionalnih enciklopedija poput Britannice, akademska zajednica i dalje je promatra sa skepticizmom. Većina sveučilišta i škola ne dopušta studentima citiranje Wikipedije kao primarnog izvora u akademskim radovima. Kritičari ističu da su članci o društvenim i humanističkim temama često podložni sporovima među urednicima, kognitivnim pristranostima i ciklusima dezinformacija.

Problem s vjerodostojnosti

Zajednica koja stoji iza Wikipedije svjesna je tih nedostataka. Uvedena su stroga pravila, poput onog o "provjerljivosti", koje nalaže da se sve tvrdnje, osobito one sporne, moraju potkrijepiti vjerodostojnim, objavljenim izvorima. Sadržaj bez referenci, pogotovo u biografijama živih osoba, brzo se uklanja. Sustav samo-moderacije, u kojem iskusni urednici neprestano pregledavaju izmjene, pokazao se vrlo učinkovitim u ispravljanju očitih pogrešaka i vandalizma, često unutar nekoliko minuta. Ipak, suptilnije neistine ili pristranosti mogu proći nezapaženo mjesecima, pa čak i godinama.

MALA NAVIKA /

Provodila je osam sati na dan na mobitelu, a onda je otkrila trik koji joj je promijenio život

Danas, u eri umjetne inteligencije i poplave dezinformacija, Wikipedijina transparentnost i oslanjanje na ljudsku suradnju postaju sve važniji. Ona nije nepogrešiv izvor, što je u skladu s njezinim otvorenim modelom. Njezina najveća vrijednost leži u ulozi polazišne točke za istraživanje, mjesta gdje se mogu dobiti osnovne informacije i, što je najvažnije, pronaći poveznice na vjerodostojne izvore.

Nakon 25 godina postojanja, Wikipedia je dokaz da kolektivna inteligencija, unatoč svim svojim manama, može stvoriti nešto izvanredno: djelo koje se neprestano mijenja, raste i teži idealu slobodnog znanja za sve.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

VIŠE ODRICANJA /

Ovih 25 stvari prosječna hrvatska obitelj sve će si teže moći priuštiti za pet godina

POGLEDAJTE VIDEO: Hrvati otkrili što je njima slagala umjetna inteligencija