Vruća kupka kao terapija: Znanstvenici objašnjavaju kako pomaže, ali naglašavaju nužan oprez
Istraživači su analizirali postojeće znanstvene dokaze o prednostima uranjanja u vruću vodu. Riječ je o specifičnoj vrsti kupke koja djeluje kao pasivna toplinska terapija zagrijavanjem vode. Ova praksa koristi se stoljećima
Opuštajuća kupka za mnoge je savršen završetak dana, no prema novim istraživanjima, ona bi mogla postati i prava medicinska terapija. Znanstveni pregled objavljen u časopisu Journal of Applied Physiology istražuje kako uranjanje u vruću vodu, poznato kao pasivna toplinska terapija, može utjecati na zdravlje, ali i upozorava da neće svi imati jednake koristi.
Što je pasivna toplinska terapija?
Istraživači su analizirali postojeće znanstvene dokaze o prednostima uranjanja u vruću vodu. Riječ je o specifičnoj vrsti kupke koja djeluje kao pasivna toplinska terapija zagrijavanjem vode na određene temperature. Ova praksa koristi se stoljećima, od rimskih termi i japanskih onsena do turskih hamama. Ključna je temperatura vode koja bi trebala biti oko 39°C ili 40°C, a duži boravak u takvoj vodi povezuje se sa značajnijim smanjenjem krvnog tlaka. Usporedbe radi, voda u tipičnoj kupki obično je temperature između 33°C i 37°C.
Kako sigurno prakticirati ovu metodu
Iako terapija zahtijeva višu temperaturu, važno je biti oprezan. Prekoračenje 40°C se ne preporučuje jer može dovesti do pregrijavanja tijela. Kako bi se uranjanje u vruću vodu prakticiralo sigurno, stručnjaci savjetuju nekoliko strategija. Potrebno je postupno izlaziti iz kade, nakon izlaska kratko sjediti prije ustajanja kako bi se tijelo prilagodilo, držati udove izvan vode s vremena na vrijeme te osigurati dobru hidraciju prije samog ulaska u kadu. Za postizanje terapeutskog učinka, preporučuje se boravak u vodi temperature od 39°C do 40°C u trajanju od oko trideset minuta ili više.
Utjecaj na krvni tlak i zdravlje srca
Uranjanje u vodu na preporučenim temperaturama ima trenutačne učinke na krvni tlak. Zbog topline dolazi do širenja krvnih žila (vazodilatacije), što povećava protok krvi i smanjuje tlak. Ranija istraživanja pokazala su da petnaest do trideset minuta kupanja u vodi temperature od 40.5°C do 43°C može sniziti sistolički krvni tlak na vrlo niske vrijednosti, kako prenosi Mirror.
Pregled je također pronašao studiju koja ovu vrstu terapije povezuje sa smanjenjem visokog krvnog tlaka i 28 posto nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, važno je napomenuti da je ta studija bila samo opservacijska i nije mogla dokazati da su kupke izravan uzrok tih dobrobiti.
Nisu svi rezultati jednaki
Zanimljivo je da terapija ne djeluje jednako na sve. Starije osobe s visokim krvnim tlakom koji se klinički liječi imale su dosljednije koristi od uranjanja u vruću vodu u usporedbi s mladim, zdravim osobama i onima s neliječenom hipertenzijom. Kod potonjih skupina zabilježeni su minimalni učinci ili nikakvi dugotrajni rezultati.
Više od samog snižavanja tlaka
Osim na krvni tlak, vruće kupke pokazale su i druge pozitivne učinke. Istraživači su otkrili da ova praksa također poboljšava kvalitetu sna, smanjuje markere stresa i dugoročno unapređuje psihološko zdravlje kroz promjene u živčanom sustavu. Smatra se da povišenje tjelesne temperature potiče niz fizioloških odgovora koji mogu čak oponašati učinke vježbanja.
Visoki krvni tlak, koji se obično dijagnosticira kod vrijednosti viših od 130/80 mmHg, povećava rizik od bolesti srca, mozga i bubrega. Značajno je da čak i malo smanjenje sistoličkog tlaka, za samo deset mmHg, može smanjiti rizik od velikih kardiovaskularnih događaja za 20 posto. Iako uranjanje u vruću vodu "obećava" kao dodatna terapija za hipertenziju uz druge oblike liječenja, znanstvenici zaključuju da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se definirali precizni protokoli i utvrdili dugoročni učinci, koji su se za sada pokazali nedosljednima.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Arapi navalili u Zagorje, a pravilo je brutalno! Jasna: 'Na pola staze žena se rasplakala'
403 Forbidden