Stalno naručujete dostavu? Vaše prehrambene navike možda otkrivaju dublji problem
Ako neprestano posežete za grickalicama, živite od dostave ili primjećujete kod sebe neke specifične obrasce prehrane, to bi moglo ukazivati na problem s ADHD-om
Ukoliko stalno naručujete hranu jer vam se planiranje obroka čini kao nemoguća misija ili jedete jedno te isto jelo danima dok vam se potpuno ne zgadi, to mogu biti znakovi dubljeg problema. Ovakva ponašanja mogu biti povezana s ADHD-om, stanjem koje sve aktivnosti vezane uz hranu – od kupovine i pripreme do samog odabira jela – može učiniti zastrašujućima i oblikovati prehrambene navike na načine kojih mnogi nisu svjesni.
Ako vam je nešto od ovoga poznato, donosimo praktične strategije i stručne savjete koji vam mogu pomoći da obroke učinite redovitijima i lakšima za organizaciju.
Zašto su redoviti obroci ključni za osobe s ADHD-om?
Osobe s poremećajem pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) često se bore s neredovitom prehranom, preskaču obroke pa se kasnije prejedaju ili nesvjesno grickaju tijekom cijelog dana. Iako su redoviti obroci korisni za sve, posebno su važni za osobe s ADHD-om, ističe Carol Brown, terapeutkinja za poremećaje u prehrani.
"Temeljni simptomi ADHD-a utječu na ključna područja svakodnevnog funkcioniranja, uključujući koncentraciju, donošenje odluka i regulaciju emocija. Dodajte glad na taj popis i lakše je upasti u spiralu niske energije, razdražljivosti i mentalne magle", kaže ona. Redoviti obroci pomažu regulirati živčani sustav te podržavaju fokus i raspoloženje.
Šest navika koje možda otkrivaju ADHD
U nastavku donosimo šest navika koje bi, prema mišljenju stručnjaka, mogle biti znakovi ADHD-a, no za postavljanje dijagnoze uvijek se trebate obratiti stručnoj osobi.
1. Neprestano grickanje umjesto obroka
Kod osoba s ADHD-om, stalno grickanje najčešće je potaknuto trima glavnim faktorima: izazovima s izvršnim funkcijama, slabom interoceptivnom svjesnošću (prepoznavanjem unutarnjih signala tijela) i nižom razinom dopamina.
"Kada izvršne funkcije otežavaju organizaciju redovitih obroka, grickalice postaju lakša zamjena. S vremenom takva neredovita prehrana može poremetiti signale gladi, čime se samo pojačava ciklus grickanja i preskakanja obroka", objašnjava Brown.
Mnogi ljudi s ADHD-om ne osjete glad sve dok im razina energije drastično ne padne, zbog čega su skloniji posezanju za grickalicama bogatim ugljikohidratima i šećerom. "Ta brza energija ujedno je i vrlo stimulativna te pruža nalete dopamina, što dodatno potiče mozak s ADHD-om", dodaje Brown.
Osim uspostavljanja rutine obroka, Brown predlaže pronalaženje drugih načina za stimulaciju mozga, poput korištenja "fidget" igračaka, kratkih pauza za kretanje ili mijenjanja zadataka kako biste ponovno uspostavili fokus.
2. Oslanjanje na dostavu hrane
Priprema obroka uključuje višestruke vještine izvršnog funkcioniranja. Morate isplanirati što želite jesti, sastaviti popis za kupovinu, organizirati namirnice, održavati kuhinju urednom i koristiti druge vještine upravljanja vremenom. Dostava hrane, s druge strane, smanjuje potrebu za svim tim vještinama, piše Huff Post.
Ako razmišljate o smanjenju naručivanja hrane, počnite tako što ćete si razjasniti svoj "zašto" – bilo da je to ušteda novca, briga o zdravlju ili stjecanje samopouzdanja u kuhinji. "Jednom kad znate razlog, krenite s malim promjenama", savjetuje Brown. "Primjerice, ako želite razviti vještine kuhanja, možete postupno smanjivati narudžbe i zamijeniti ih gotovim paketima namirnica koje zatim sami pripremate."
3. Preskakanje obroka ili prejedanje
Mnogi ljudi s ADHD-om teško primjećuju i reagiraju na signale gladi i sitosti. "To, uz izvršnu disfunkciju, može otežati nešto što većina ljudi radi bez puno truda – jesti kad su gladni i prestati kad su siti", kaže Timothy Frie, edukator o neuro-prehrani. To je jedan od razloga zašto osobe s ADHD-om mogu nenamjerno preskakati obroke ili jesti i nakon što osjete sitost.
Umjesto fokusiranja na ograničenja, Frie preporučuje izgradnju potporne strukture oko prehrane. "Za neke to može značiti postavljanje alarma ili podsjetnika kako bi se osigurali redoviti obroci ili strateško postavljanje hrane i podsjetnika na mjestima koja su usklađena s vašom dnevnom rutinom."
4. Gubitak interesa za kuhanje
Mnogi ljudi s ADHD-om krenu s najboljim namjerama da će kuhati, no izgube interes kada za to dođe vrijeme. "Ponekad je to povezano sa snažnom potrebom za autonomijom, iskustvom zbog kojeg se osoba s ADHD-om može osjećati vrlo osjetljivo na mogućnost izbora i ne želi biti vezana za jednu odluku", objašnjava Grace Lautman, licencirana savjetnica za mentalno zdravlje i nutricionistica.
Jedan od načina da se ovaj izazov ublaži jest imati rezervne opcije, bilo da se radi o zamrznutim obrocima za hitne slučajeve, omiljenim gotovim jelima ili dogovoru da voljena osoba ponekad preuzme kuhanje. "To također znači da ne kupujete više namirnica nego što je realno da će vam trebati, uzimajući u obzir simptome ADHD-a", kaže Lautman. Ona dodaje da iscjeljivanje odnosa s hranom uz ADHD uključuje i puno suosjećanja prema sebi. To može značiti da si dopustite korištenje više smrznute hrane ili da kuhate manje nego ljudi oko vas.
5. Jedenje istog jela svaki dan
"Konzumiranje istog jela svaki dan može biti nesvjesna strategija za nošenje s činjenicom da je planiranje i smišljanje novih jela previše opterećujuće za izvršne funkcije", kaže Lautman. Iako je važno prihvatiti da se osobe s ADHD-om mogu oslanjati na ponavljajuće obroke, zabrinutost se javlja kada se količina hrane značajno smanji ili kada se iz prehrane izbace cijele skupine namirnica.
Kada vam neka hrana prestane biti privlačna, istražite koje bi vam druge opcije mogle odgovarati. "Nikada se nemojte siliti jesti hranu koju ne volite, već ponudite sebi nove opcije, nove načine pripreme i budite otvoreni za podršku voljenih osoba ili drugih resursa, poput dostave gotovih jela", savjetuje Lautman.
6. Izbirljivost uzrokovana preosjetljivošću
Osobe s ADHD-om često imaju povišenu osjetilnu svjesnost, zbog čega im teksture, mirisi i okusi određene hrane mogu biti intenzivni ili neodoljivi. "Budući da jedenje uključuje više osjetila, ono može postati izazovno", kaže Brown. "To može dovesti do selektivne prehrane, gdje ljudi preferiraju 'sigurnu' hranu poput tjestenine, riže ili kruha u odnosu na hranu s više varijacija u teksturi i okusu."
"Sporo izlaganje najbolji je način za rad na osjetilnoj osjetljivosti", kaže Brown. "Započnite s postupnim uvođenjem novih namirnica, krećući se od 'sigurnijih' prema 'strašnijim' jelima."
Utjecaj ADHD-a na prehrambene navike često se zanemaruje ili odbacuje kao nedostatak snage volje ili discipline, ali radi se o nečemu mnogo složenijem. Razumijevanje ovih veza prvi je korak prema razvijanju suosjećanja prema sebi i pronalaženju strategija koje zaista funkcioniraju.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Raj za ljubitelje bogatih okusa: Sendvič sa sirom, avokadom, lososom, salatom i poširanim jajem