Priprema tla za uzgoj graha na otvorenom je vrlo
važna, a ona počinje skidanjem predusjeva. Naravno, morate
znati i da će grah najbolje rasti na dubokim tlima mrvičaste
strukture, a pH tla na kojem se vrši uzgoj graha bi trebala biti
slabo kisela do neutralna. Ova biljka voli tla bogata organskim
tvarima, a idealne pretkulture su krumpir, rajčica i žitarice.
Grah je vrlo osjetljiv na hladnoće pa uzgoj graha na
otvorenom počinje nakon što mraz prođe. Najbolje je
sijati krajem svibnja, a prije sijanja trebate dobro pognojiti
tlo.
Idealna temperatura za sadnju graha oko 10 stupnjeva. Nakon što
ste grah posadili, daljnja briga oko nasada graha sastojat će se
u navodnjavanju, naročito u vrijeme pojave cvjetova.
Kod uzgoja graha na otvorenom, razmak između
sjemenki prilikom sadnje treba biti 3 do 5 cm, a dubina oko 3 cm.
Pazite na dubinu sjetve i broj zasijanih zrna.
Niske sorte poduprite mrežom ili granama. Nakon berbe
ostavite korijenje u zemlji jer je ono bogato bakterijama koje
zemlju obogaćuju dušikom.
Prevelika količina sjemena samo će povećati trošak sjemena i prorjeđivanja, kako bi se dobio odgovarajući sklop biljaka u vegetaciji. Ako sadite grah mahunar, on će biti zreo otprilike 60 dana nakon sadnje graha. To je također početak berbe mahuna. S druge strane, grah zrnaš bit će zreo 40 dana nakon cvatnje.
Grah se razlikuje po morfološkim svojstvima i po tome je li niskog ili visokog tipa. Generalno, grah dijelimo na mahunare i zrnaše. Grah zrnaš obično ima malo krupnije zrno, lakše kuha i lakše se odvija od komuške. Također, rodniji je od graha mahunara.
Uzgoj graha na otvorenom može poslužiti kao odlična pretkultura za druge vrste poljoprivrednog bilja jer nakon skidanja usjeva, ostavlja tlo bogato dušikom.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
