Digitalizacija je počela utjecati na načine plaćanja. Ipak, kriptovalute su u široj javnosti postale ozbiljnija tema tek početkom godine, kada je mandat preuzeo novi-stari američki predsjednik Donald Trump, koji upravo u većoj liberalizaciji trgovanjem kriptovalutama vidi monetarnu budućnost SAD-a, ali i svijeta. Slično razmišljanje, iako puno opreznije, i s druge strane Atlanskog oceana, točnije, kod nas u Europskoj uniji.

Europska središnja banka (ESB) već dulje vrijeme razvija projekt koji bi mogao iz temelja promijeniti naše financijske navike – digitalni euro. U pitanju je jedan od najambicioznijih monetarnih projekata u novijoj povijesti, ali i projekt koji izaziva puno nedoumica te nameće puno otvorenih pitanja - kako u javnosti, tako i među samim financijskim institucijama - bankama. 

Što je digitalni euro?

Digitalni euro zamišljen je kao digitalna verzija gotovine. U pitanju je elektronički novac koji izdaje i za koji jamči Europska središnja banka, baš kao što danas jamči za fizičke euronovčanice i kovanice. 

Koje su najbitnije činjenice o digitalnom novcu?

• Nije zamjena za gotovinu - Digitalni euro ne bi ukinuo gotovinu već bi postojao uz nju kao dodatna opcija za plaćanje. Građani bi i dalje mogli koristiti novčanice i kovanice.
• Službeni novac, a ne kriptovaluta - Za razliku od kriptovaluta poput Bitcoina, koje su decentralizirane i vrijednost im može padati ili rasti, digitalni euro je "stablecoin" odnosno, njegova vrijednost je ista: jedan digitalni euro uvijek ima vrijednost jednog eura.
• Javno dobro - Digitalni euro bio bi javan novac, dostupan svima. Ojačao bi monetarnu neovisnost Europe, ali bi omogućio i njezino "konkuriranje" kriptovalutama.
• Siguran ulazak u svijet kriptovaluta - Budući da je u pitanju "stablecoin", digitalni euro bio za korisnike mogao biti siguran način ulaska u svijet digitalnih odnosno kriptovaluta, bez rizika koji one nose radi oscilacija u vrijednosti.
• Veća razina zaštite - Digitalni euro smanjio bi ovisnost Europe o privatnim, često neeuropskim pružateljima platnih usluga, na čiju je pouzdanost i sigurnost prilikom transakcija teško pravno utjecati. Valja napomenuti da su te usluge tih pružatelja na razini Europske unije već pravo regulirane, ali određeni sigurnosni rizici prilikom transakcija i dalje postoje - što je tema kojom se velike europske banke intenzivno bave i pokušavaju pronaći najbolje metode i modele unutar pravnih okvira, kojima bi zaštitu transakcija svojih klijenata zadržane na visokoj razini. 

Foto: Shutterstock

Kako funkcionira digitalni euro?

Ideja je da korištenje digitalnog eura bude jednostavno i intuitivno. Građani i tvrtke mogli bi ga držati u "digitalnom novčaniku", koji bi se mogao otvoriti putem komercijalne banke ili javnog posrednika, poput pošte.

Neke od najvažnijih funkcionalnosti bile bi:

• Univerzalna prihvaćenost - Mogao bi se koristiti za plaćanje u svim trgovinama, restoranima i online platformama diljem eurozone koje prihvaćaju digitalna plaćanja.
• Besplatan za osnovnu upotrebu - Baš kao i korištenje gotovine, osnovne usluge poput otvaranja novčanika i svakodnevnih plaćanja bile bi besplatne za građane.
• Mogućnost offline plaćanja - Jedna od ključnih prednosti bila bi mogućnost plaćanja čak i bez internetske veze. To bi osiguralo funkcionalnost u svakoj situaciji i pružilo razinu privatnosti sličnu onoj koju nudi gotovina.
• Brže transakcije - Za razliku od transakcija putem mobilnog ili internet bankarstva, koje nije moguće uvijek izvršiti u kratkom roku ili u svakom trenutku (primjerice, vikendom, blagdanima, nakon određenih večernjih sati), transakcije digitalnog eura mogle bi se obavljati u bilo kojem trenutku i odmah. 
• Visoka razina privatnosti - ESB je naglasio da neće moći vidjeti osobne podatke korisnika niti pratiti njihove platne navike te bi za offline plaćanja privatnost bila gotovo na razini gotovine.

Kako će digitalni euro utjecati na korisnike?

Uvođenje digitalnog eura imalo bi značajan utjecaj na svakodnevni život građana i poslovanje tvrtki.

Za građane:

Veća dostupnost i izbor

Građani bi dobili besplatnu, sigurnu i univerzalno prihvaćenu digitalnu alternativu privatnim pružateljima usluga plaćanja. To bi moglo potaknuti veću konkurenciju i inovacije na tržištu.

Financijska uključivost

Digitalni euro mogao bi omogućiti pristup osnovnim digitalnim plaćanjima i onim građanima koji nemaju bankovni račun.

Za gospodarstvo i tvrtke:

Niži troškovi

Za trgovce, digitalni euro mogao bi značiti niže transakcijske naknade u usporedbi s kartičnim plaćanjima, što bi pozitivno utjecalo na njihovo poslovanje.

Jačanje europske autonomije

Smanjila bi se ovisnost europskog platnog sustava o stranim kartičnim kućama i tehnološkim divovima, čime bi se ojačala strateška neovisnost Europe, a Europa bi se na siguran način i bez špekulativnih rizika po korisnike priključila globalnom tržištu kriptovaluta.

Utjecaj na bankarski sektor

Komercijalne banke mogle bi se suočiti s novom konkurencijom, što bi ih potaknulo na razvoj boljih i jeftinijih usluga za klijente.

Foto: Shutterstock

Tko donosi odluku o uvođenju digitalnog eura?

Odluka o uvođenju digitalnog eura složen je proces u koji je uključeno nekoliko ključnih europskih institucija, a one su:

Europska središnja banka (ESB)

Kao pokretač projekta, ESB je zadužen za istraživanje, razvoj i dizajniranje tehničkih rješenja. Upravno vijeće ESB-a donosi odluke o napretku projekta kroz njegove faze.

Europska komisija

Ona je zadužena za predlaganje zakonodavnog okvira. U lipnju 2023. godine, komisija je predstavila prijedlog zakona koji bi stvorio pravnu osnovu za digitalni euro.

Europski parlament i Vijeće EU

Ove dvije institucije, koje predstavljaju građane i države članice EU, moraju raspraviti i na kraju usvojiti predloženi zakon.

Tek nakon što se zakonodavni okvir usvoji, Upravno vijeće ESB-a donijet će konačnu odluku o tome hoće li se digitalni euro zaista izdati.

Kada možemo očekivati digitalni euro u Hrvatskoj?

Projekt se trenutno nalazi u "fazi pripreme", koja je započela u studenom 2023. i predviđeno je da traje dvije godine, odnosno do kraja 2025. U ovoj fazi finaliziraju se pravila korištenja, odabiru se tehnološki partneri za izradu platforme te se provode opsežna testiranja.

Iako konačna odluka još nije donesena, procjene o mogućem datumu uvođenja variraju. Ako sve faze prođu uspješno i zakonodavni okvir bude usvojen na vrijeme, digitalni euro bi se mogao početi uvoditi između 2026. i 2029. godine. Važno je pratiti odluke europskih institucija u narednom razdoblju jer će one odrediti točan vremenski okvir.

POGLEDAJTE GALERIJU

OGLEDALO OSOBNOSTI /

Reci mi što jedeš, reći ću ti tko si: Otkrijte što o vama govori vaša omiljena hrana

POGLEDAJTE VIDEO: Cijene divljaju, država daje 60 eura za najamnine: 'Studenti preživljavaju, a ne studiraju!'