Sklapanje prijateljstava ključan je dio odrastanja. Prijatelji obogaćuju život, jačaju samopouzdanje i pružaju emocionalnu podršku koja je djeci prijeko potrebna. Uspješno snalaženje u vršnjačkim odnosima jednako je važno kao i akademski uspjeh, jer se radi o vještini koju će djeca koristiti i usavršavati cijeli život.

Ipak, nekoj djeci je teže uklopiti se. Dok su neki prirodno društveni, drugima je potrebna pomoć kako bi razvili samopouzdanje i socijalne vještine. Iako roditelji ne mogu sklapati prijateljstva umjesto svoje djece, mogu igrati presudnu ulogu u njihovu osposobljavanju za stvaranje zdravih i ispunjavajućih odnosa.

Djeca uče promatrajući vas

Sve počinje kod kuće. Način na koji se odnosite prema djetetu izravno utječe na njegov emocionalni razvoj i socijalno ponašanje. Istraživanja dosljedno pokazuju da djeca odgajana u toplom okruženju, uz poštovanje i pozitivnu disciplinu, razvijaju bolje socijalne vještine.

NAUČITE KAKO POMOĆI /

Psihologinja savjetuje: 'Ovo je jedini sasvim jasan znak da je dijete žrtva vršnjačkog nasilja'

Umjesto prijetnji i kazni, razgovarajte s djetetom i objasnite mu pravila. Budite njegov "emocionalni trener". Kada je dijete uzrujano, nemojte odbacivati njegove osjećaje ("To je glupost!") ili ga kažnjavati ("Idi u svoju sobu!").

Umjesto toga, pomozite mu da prepozna, imenuje i nauči upravljati svojim emocijama na konstruktivan način. Djeca koja nauče regulirati vlastite negativne osjećaje lakše se nose s izazovima u prijateljstvima. Također, budite uzor. Djeca uče promatrajući vas, stoga pazite kako se vi odnosite prema svojim prijateljima i obitelji.

Razvijanje ključnih socijalnih vještina

Sklapanje prijateljstava nije magija, već vještina koja se uči. Kao i svaka druga vještina, zahtijeva vježbu i strpljenje, piše Cleveland Clinic.

Umijeće razgovora i slušanja

Da bi započela odnos, djeca moraju znati kako pristupiti drugima. Vježbajte s njima kod kuće kroz igru uloga. Naučite ih jednostavnim strategijama:

• Započnite razgovor komplimentom poput "Sviđa mi se tvoja majica" ili "Super crtaš".
• Umjesto pitanja na koja se odgovara s "da" ili "ne", potaknite ih da pitaju nešto što potiče razgovor, npr. "Koju igricu najviše voliš igrati?".
• Budite dobar slušatelj. Pokažite djeci kako se aktivno sluša: gledanjem u oči, kimanjem glavom i postavljanjem povezanih pitanja.
• Dijelite informacije o sebi. Razgovor nije ispitivanje. Potaknite dijete da, osim postavljanja pitanja, podijeli i nešto o sebi.

Foto: Pexels

Empatija i rješavanje sukoba

Razumijevanje tuđih osjećaja temelj je svakog dubokog odnosa. Razgovarajte s djetetom o tome kako se drugi mogu osjećati u određenim situacijama. Čitanje priča i gledanje filmova sjajna su prilika za raspravu o emocijama likova.

PISANJE ZADAĆE /

Tanka je linija između podrške i pretjerane kontrole: Evo kako potaknuti dječju samostalnost

Sukobi su neizbježni. Naučite dijete kako mirno riješiti nesuglasice. To uključuje vještine pregovaranja, kompromisa i, što je najvažnije, isprike. Objasnite im da isprika nije znak slabosti, već snage. Vježbajte kako se ispričati i, još važnije, kako popraviti štetu – primjerice, pomoći prijatelju ponovno složiti kulu koju su srušili.

Suradnja umjesto natjecanja

Djeca se bolje slažu kada rade na zajedničkom cilju. Organizirajte druženja koja potiču suradnju, a ne natjecanje. Umjesto natjecateljskih igara, predložite zajedničku gradnju utvrde od jastuka, izradu velikog plakata ili pripremu jednostavnog kolača. Takve aktivnosti uče djecu timskom radu i smanjuju mogućnost sukoba.

Podrška djetetu u stvarnim situacijama

Teorija je jedno, a praksa drugo. Vaša je uloga pružiti podršku djetetu kada se nađe u konkretnim socijalnim izazovima.

Pomoć sramežljivoj ili anksioznoj djeci

Važno je razlikovati sramežljivost od introvertiranosti. Introvertirana djeca uživaju u samoći i pune baterije kada su sama; ona mogu imati nekoliko bliskih prijatelja i biti sasvim sretna. Sramežljivost je, s druge strane, povezana sa strahom od odbijanja, piše Parenting Science.

Ako je vaše dijete sramežljivo, nemojte ga gurati u situacije koje ga preplavljuju. Krenite polako. Za početak, organizirajte druženja "jedan na jedan" u poznatom okruženju, poput vašeg doma.

Strukturirane aktivnosti poput sportskog kluba, likovne radionice ili zbora također su odličan izbor jer fokus nije isključivo na druženju, već na zajedničkoj aktivnosti, što smanjuje pritisak.

RODITELJSKI AUTORITET /

Toksične fraze koje ne smijete govoriti djeci: 'Ako želite da vas slušaju, recite im ovo'

Nadgledanje, ali ne i pretjerana kontrola

Informiranost o djetetovom društvenom životu je važna. Pitajte ga kako je proveo dan, tko su mu prijatelji i što rade zajedno. Međutim, pazite da ne postanete previše nametljivi, osobito kako dijete raste. Pretjerana kontrola može postići suprotan učinak i navesti dijete da se pobuni ili skriva stvari od vas. Važno je pronaći ravnotežu između uključenosti i poštivanja djetetove autonomije.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako primijetite da je vaše dijete stalno tužno, povučeno, agresivno ili da ga vršnjaci uporno odbacuju unatoč vašim naporima, možda je vrijeme za stručnu pomoć. Ponekad poteškoće u socijalizaciji mogu biti povezane s drugim stanjima poput ADHD-a, anksioznosti ili depresije. Razgovarajte sa školskim psihologom, pedagogom ili se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje djece.

Sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava jedna je od najvažnijih životnih lekcija. Uz vašu ljubav, strpljenje i aktivnu podršku, vaše dijete može razviti samopouzdanje i vještine potrebne za izgradnju sretnih i zdravih vršnjačkih odnosa.

Sve o pripremama za školu čitajte na portalu Net.hr.

POGLEDAJTE GALERIJU

NIJE LAKO /

Trikovi za preživljavanje: Većina roditelja potajno radi ove stvari, ali to nikada neće priznati

POGLEDAJTE VIDEO: Liječnik o metabolizmu, njegovim bolestima i poremećajima: 'Radi se o nizu kemijskih reakcija s jednim ciljem'