RAZORNE POSLJEDNICE /

Stručnjaci upozoravaju roditelje na štetnost slatkiša: 'Naučite djeci reći 'ne''

Dok mnogi roditelji misle da malo šećera ne može štetiti, znanstvenici tvrde da se posljedice mogu osjetiti i desetljećima kasnije

18.11.2025.

9:57

Antonela Ištvan

Shutterstock

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Povezanost prekomjernog unosa šećera s nizom zdravstvenih problema predmet je sve većeg znanstvenog interesa i javnozdravstvene zabrinutosti. Poseban naglasak stavlja se na prehranu u najranijoj životnoj dobi.

Novo znanstveno istraživanje pruža dosad najsnažnije dokaze da ograničavanje unosa šećera u ranom djetinjstvu, uključujući i prenatalno razdoblje, ima trajne i značajne pozitivne učinke na kardiovaskularno zdravlje u odrasloj dobi, piše Daily Mail.

Izloženost šećeru ima posljedice

Prema novoj studiji, osobe koje su bile izložene manjim količinama šećera u djetinjstvu pokazuju značajno manju vjerojatnost za razvoj srčanog ili moždanog udara te zatajenja srca.

U studiji objavljenoj u uglednom časopisu British Medical Journal (BMJ), istraživači su analizirali podatke iz jedinstvenog povijesnog razdoblja – ratnih restrikcija šećera u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Znanstveni tim proučavao je podatke 63.433 osobe iz UK Biobank, jedne od najopsežnijih svjetskih baza bioloških i zdravstvenih podataka. Analizirani su podaci osoba rođenih između listopada 1951. i ožujka 1956. godine, koje prethodno nisu imale povijest srčanih bolesti.

POSTOJI RJEŠENJE /

Terapeutkinja otkriva: Ovo je pravi razlog zašto djeca odbijaju isprobati novu hranu

Uzorak je podijeljen u dvije skupine: 40.063 osobe koje su bile izložene restrikcijama šećera, koje su trajale od 1940. do 1953. godine te 23.370 osoba koje nisu bile obuhvaćene tim mjerama. Njihovi zdravstveni kartoni praćeni su kako bi se zabilježili slučajevi srčanih bolesti, srčanog udara, zatajenja srca, nepravilnog rada srca, moždanog udara te smrtnosti uzrokovane tim stanjima.

Značajno smanjenje kardiovaskularnog rizika

Analiza je pokazala da odrasle osobe s manjim unosom šećera u djetinjstvu imaju statistički značajno manju vjerojatnost za razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.

U usporedbi s osobama koje nikada nisu bile izložene restrikcijama, oni čiji je unos šećera bio ograničen tijekom majčine trudnoće i u prve dvije godine života imali su:

20 posto manji rizik od srčanih bolesti,
25 posto manji rizik od srčanog udara,
26 posto manji rizik od zatajenja srca,
24 posto manji rizik od fibrilacije atrija (nepravilnog rada srca),
31 posto manji rizik od moždanog udara,
27 posto manji rizik od kardiovaskularne smrti.

Istraživanje je također utvrdilo jasnu vezu između duljine izloženosti restrikcijama i progresivno nižeg rizika za srčane bolesti, što se djelomično može pripisati manjoj stopi dijabetesa i nižem krvnom tlaku u kasnijoj životnoj dobi. U prosjeku te su osobe živjele do dvije i pol godine duže bez kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji nisu iskusili restrikcije.

Tijekom tog razdoblja, dopuštena količina šećera za sve, uključujući trudnice i djecu, bila je ograničena na manje od 40 grama dnevno, a djeci mlađoj od dvije godine uopće se nisu davali dodani šećeri.

Ključno razdoblje prvih 1000 dana

Istraživački tim, sastavljen od znanstvenika sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju u Hong Kongu te Medicinskog fakulteta u Bostonu, zaključuje: "Prvih 1000 dana od začeća ključan je period u kojem prehrana oblikuje cjeloživotni kardiometabolički rizik".

"Mnoge bebe i mala djeca unose prekomjerne količine dodanog šećera putem majčine prehrane, adaptiranog mlijeka i prve krute hrane. Ograničenje unosa šećera u ranoj životnoj dobi povezano je s manjim rizicima od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija, moždanog udara i kardiovaskularne smrtnosti", navode autori studije.

POGLEDAJTE GALERIJU