Tihi svjedoci povijesti: Nadživjele su faraone, mikenske kraljeve, te Rimsko Carstvo
Divovske sekvoje nisu samo velika stabla – one su među najbolje "dizajniranim" organizmima u prirodi
Priroda nas često podsjeća koliko je svijet veći i stariji od nas samih. Dok mi jurimo kroz svakodnevicu, planiramo budućnost i bilježimo povijest, neka bića opstaju tisućljećima.
Kada hodate kroz šumu Sequoia National Parka, tišina je gusta kao jutarnja magla, a zrak miriše na smolu, bor i vrijeme koje se ovdje mjeri u tisućljećima. Podignete pogled — i tek tada shvatite da stojite ispod stabla starog više od 3.200 godina.
Još prije nego što je Rim uopće postojao, prije nego što su se grčki gradovi ponovno digli nakon urušavanja mikenske civilizacije... negdje ovdje, u dubokoj Kaliforniji, iz malog sjemena probila se mala, krhka sekvoja. Danas je to živi div — tihi svjedok ljudske povijesti koju je promatrao s visine dok ju mi još uvijek pokušavamo pojmiti, pišu Putoholičari.
Što zapravo znači biti star više od 3.200 godina?
Kad su najstarije sekvoje niknule, faraoni su još vladali Egiptom. Troja je već bila mit, a Homer možda još nije bio ni rođen. Mikenska Grčka tada se urušavala, ostavljajući prostor za nove civilizacije koje će tek doći, dok će se Rim pojaviti tek 400 do 500 godina kasnije. U Kini će prvi obrambeni zidovi – preteče Velikog zida – biti sagrađeni tek tisuću godina nakon toga.
A sekvoje? One su već bile ovdje. Rasle su dok su se civilizacije rađale, ratovale, gradile hramove, zapisivale legende i nestajale, kao da nikada nisu ni postojale.
Zašto su sekvoje tako nevjerojatno dugovječne?
Divovske sekvoje nisu samo velika stabla – one su među najbolje "dizajniranim" organizmima u prirodi. Njihova kora, debela i više od 60 centimetara, štiti ih od požara, dok je korijenov sustav plitak, ali se širi poput čitavog kvarta, dajući im iznimnu stabilnost. Zahvaljujući tome mogu preživjeti požare, bolesti i velike klimatske promjene koje bi većinu drugih vrsta uništile. Svaka njihova iglica i svaki god u deblu nose dio priče starije od većine ljudskih kraljevstava.
Vatra kao saveznik
Jedna od najzanimljivijih osobina divovskih sekvoja je da im vatra ne šteti – ona im zapravo pomaže preživjeti. Kontrolirani požari uklanjaju konkurentske biljke, otvaraju tlo i svjetlost za mlade sadnice, a toplina otvara njihovu šišarku za sjeme.
Pepeo djeluje kao prirodno gnojivo, potičući brži i zdraviji rast novih stabala. U šumama gdje vatre nedostaje, sekvoje se gotovo ne razmnožavaju. Za ove tihi divove Kalifornije, plamen nije kraj, nego početak novog života.
Cijeli članak i galeriju pogledajte OVDJE.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Bogato i zdravo jelo: Pripremite ovu osvježavajuću i hranjivu salatu od pureće šunke