Dok se polako opraštamo od zime, a dani postaju duži, Hrvatskom se širi poseban duh iščekivanja. Ne, ne radi se samo o dolasku proljeća, već o onom jednom danu u godini kada pravila prestaju vrijediti, brige se ostavljaju po strani, a ulice preplave šarene povorke, smijeh i neodoljiv miris svježih krafni. Riječ je, naravno, o pokladnom utorku, vrhuncu karnevalskog ludila koji će 2026. godine pasti na 17. veljače. Taj dan, poznat i kao fašnik, mesopust, karneval ili krnjeval, posljednja je prilika za neobuzdano veselje i gozbu prije početka korizme i četrdesetodnevnog razdoblja odricanja.

Od poganskih rituala do kršćanske tradicije

Iako ga danas doživljavamo kao dan opuštanja i zabave, korijeni pokladnih običaja sežu duboko u pretkršćansku prošlost. Naši su preci bučnim ritualima, zastrašujućim maskama i plesom tjerali zle duhove zime, prizivajući plodnost i buđenje prirode. S dolaskom kršćanstva, ovi poganski običaji nisu iskorijenjeni, već su se vješto isprepleli s novom vjerom. Pokladni utorak postao je dan koji prethodi Čistoj srijedi ili Pepelnici, označavajući posljednji trenutak za uživanje u "masnoj" hrani prije posta.

Sam naziv karneval potječe od latinskog izraza carne vale, što u prijevodu znači "zbogom meso", jasno aludirajući na nadolazeće razdoblje umjerenosti. S druge strane, domaći nazivi poput "poklade" ili "fašnik" vuku korijene iz starih običaja prerušavanja, odnosno "klačenja", te njemačkog utjecaja. No, bez obzira na ime, suština je ostala ista: kroz masku i smijeh osloboditi se nakupljene negativne energije i pripremiti se za novi početak.

Foto: Dusko Jaramaz/pixsell

Hrvatska u znaku maškara: Svaki kraj ima svoj običaj

Ono što pokladni utorak u Hrvatskoj čini posebnim jest nevjerojatna raznolikost običaja koji se razlikuju od regije do regije, čuvajući lokalne legende i jedinstveni identitet.

Samobor: Gdje pametni luduju samo na Fašnik

Kada se govori o kontinentalnom karnevalu, prva asocijacija je Samoborski fašnik, manifestacija s tradicijom dugom gotovo dva stoljeća. Njegov moto "Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na Fašnik" savršeno sažima duh oslobađanja od svakodnevnih stega. Vrhunac slavlja događa se upravo na pokladni utorak, kada se nakon suđenja spaljuje Princ Fašnik, slamnata lutka okrivljena za sve nedaće protekle godine. Uz njega su tu i nezaobilazni likovi Srake, Suca i Fiškala, koji svojim satiričnim opaskama zabavljaju okupljeno mnoštvo.

Rijeka i Kvarner: Bučna zvona koja tjeraju zimu

Riječki karneval, najveći i najpoznatiji u Hrvatskoj, svoju kulminaciju doživljava velikom međunarodnom povorkom nedjelju prije, no duh karnevala živi sve do utorka. Tada završavaju svoje pohode zvončari, čiji je godišnji ophod uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Odjeveni u ovčje kože, s velikim zvonima oko pojasa i zastrašujućim maskama na licu, oni stvaraju zaglušujuću buku koja, prema vjerovanju, tjera zimu i zle duhove, osiguravajući plodnu godinu.

Dalmacija: Krnje plaća za sve grijehe

Na obali i otocima, pokladni utorak je nezamisliv bez suđenja i spaljivanja Krnje. Krnjo, Krnjeval ili Pust je lutka koja personificira sve ono loše što se dogodilo u zajednici, od loše politike do propalih projekata. Prije samog spaljivanja na lomači, čita mu se "šentenca" ili optužnica, duhovit i satiričan tekst koji na račun lokalnih i nacionalnih moćnika nasmijava cijelo mjesto. To je istinski primjer narodnog ventila i kritike društva pod krinkom humora.

Slavonija i Baranja: Jahači i strašne buše

Na istoku Hrvatske tradicija živi kroz ophode pokladnih jahača, svečano odjevenih konjanika koji obilaze sela pjevajući i primajući darove. Posebno su impresivne baranjske buše, strašni likovi s drvenim maskama i u ovčjim kožama, čiji je običaj također zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro. Njihova pojava, poput zvončara, ima magijsku funkciju tjeranja zime i prizivanja proljeća.

Foto: Ivica Galovic/pixsell

Miris koji osvaja: Krafna je kraljica stola

Ipak, za mnoge je pokladni utorak prije svega sinonim za gastronomiju, a na prijestolju neprikosnoveno sjedi njezino visočanstvo, krafna. Ova slastica od dizanog tijesta, pržena u dubokom ulju, nezaobilazan je dio tradicije u gotovo svakom domu. Savršena krafna mora biti prozračna i lagana, s karakterističnim svijetlim prstenom po sredini, a najčešće se puni domaćim džemom od marelice ili šljive.

Uz krafne, u primorskim se krajevima pripremaju hrskave kroštule i slatke fritule, dok se u unutrašnjosti na stolu nalaze teža, "konkretna" jela. Kiselo zelje s mesom, kobasice, buncek i drugi suhomesnati proizvodi jedu se u izobilju, jer valja skupiti snagu za nadolazeći post. To je posljednja prilika za potpuno prepuštanje gurmanskim užicima bez grižnje savjesti.

Jeste li znali ovo o pokladnom utorku?

Iako je duboko ukorijenjen u našoj kulturi, pokladni utorak dio je šire europske tradicije. U anglosaksonskim zemljama slavi se kao Pancake Tuesday (Dan palačinki), dok je u Francuskoj i New Orleansu poznat kao Mardi Gras (Masni utorak). Kroz povijest, vlasti su povremeno pokušavale zabraniti maskiranje, smatrajući ga poganskim ili prilikom za anarhiju, no običaj je uvijek preživio. Uz njega su vezana i narodna vjerovanja, poput onog da sunčan dan na fašnik najavljuje dobru godinu za vinogradare. U nekim krajevima postoji i običaj "pokopa basa", simboličnog sprovoda glazbenog instrumenta koji označava kraj plesa i zabave sve do Uskrsa.

Na kraju, pokladni utorak puno je više od obične zabave. On je živi dokaz bogatstva hrvatske kulturne baštine, dan koji slavi zajedništvo, kreativnost i humor kao najjače oružje protiv nedaća. Zato, 17. veljače 2026. godine, zaboravite na brige, stavite masku, zagrizite u toplu krafnu i dopustite si da barem na jedan dan budete malo luckasti. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

NEMA LJEPŠIH /

Odlučilo više od 17.000 ljudi: Ove nacije su najprivlačnije na svijetu

POGLEDAJTE VIDEO Nezaboravan gastronomski doživljaj: Oduševite goste rižotom od cikle s kremom od sira