Prije nekoliko godina društvenim mrežama proširio se izazov u kojem su korisnici pokušavali ustati s poda bez upotrebe ruku. Danas je fokus na tome koliko dugo možete balansirati na jednoj nozi dok perete zube. Ovi neobični "testovi" obećavaju uvid u to koliko dobro starimo, no postavlja se pitanje – imaju li oni znanstveno utemeljenje?

Kada govorimo o kvalitetnom starenju, prema pisanju The Independenta, obično mislimo na kombinaciju fizičkog i psihološkog blagostanja. To uključuje osjećaj zadovoljstva (hedonistička dobrobit), ali i pronalazak smisla i svrhe (eudaimonistička dobrobit).

Međutim, starenje nije samo pitanje snage stiska šake ili brzine kojom hodate. Radi se o složenom mozaiku fizičkih, kognitivnih, emocionalnih i društvenih promjena, stoga niti jedan pojedinačni test ne može pružiti potpunu sliku.

Brzina hoda kao indikator vitalnosti

Fizički gledano, jedna jednostavna mjera privlači mnogo pažnje stručnjaka: brzina hoda. Jedno poznato istraživanje pokazalo je da ljudi koji hodaju brže od 1,32 metra u sekundi imaju manju vjerojatnost smrti u naredne tri godine – što se u šali često opisuje kao hod koji je "prebrz da bi ga 'kosac smrti' uhvatio".

S druge strane, sporiji hod, onaj ispod 0,8 metara u sekundi, može biti znak sarkopenije. Riječ je o stanju koje karakterizira smanjenje mišićne mase, snage i fizičke funkcije, što su sve važni pokazatelji slabljenja organizma povezanog s godinama.

Iako su ovi markeri korisni, nije ih uvijek lako izmjeriti u kućnim uvjetima. Većina istraživanja oslanja se na specijaliziranu opremu, a vaš liječnik obiteljske medicine vjerojatno u ladici ne drži dinamometar za mjerenje snage stiska. Ipak, postoji jednostavnija alternativa: mjerenje vremena potrebnog da pet puta ustanete i sjednete na stolicu.

Kognitivna fleksibilnost i mentalna oštrina

Kako biste zaista razumjeli proces vlastitog starenja, nužno je razmišljati šire od samog fizičkog zdravlja. Mentalna oštrina, emocionalna otpornost i društvena povezanost jednako su važni. Korisna ideja je procijeniti kognitivnu kondiciju, koja uključuje vještine poput pažnje, pamćenja i fleksibilnosti.

Foto: Pexels

Zadaci koji testiraju kako se mozak nosi s konkurentnim zahtjevima postaju sve važniji kako starimo. Ta se vještina naziva kognitivna fleksibilnost, a pomaže nam prilagoditi se promjenjivim situacijama, prebacivati se između zadataka i upravljati ometanjima.

Kako pratiti stvarni napredak?

Isprobavanje ovih testova je korisno, ali kako znati napredujete li doista? Nakon što provedete vrijeme pokušavajući poboljšati brzinu hoda ili kognitivne sposobnosti, važno je znati vidite li stvarne koristi.

Neke mjere, poput stajanja na jednoj nozi, mogu drastično varirati iz dana u dan, ili čak iz sata u sat. Možda ćete postati bolji samo zato što ste ponavljali vježbu, što ne znači nužno da starite bolje, već samo da ste uvježbani.

Drugi pokazatelji, poput snage stiska, mijenjaju se vrlo sporo, čak i uz redoviti trening snage. Neka su poboljšanja specifična za zadatak: to što ste bolji u rješavanju određenih logičkih testova ne znači nužno da ćete biti oštriji u svakodnevnom životu ili rješavanju križaljki.

Zato je preporučljivo napraviti test nekoliko puta na početku, a zatim se ponovno testirati otprilike jednom mjesečno kako biste pratili promjene. Kognitivne promjene mogu biti sporije uočljive od fizičkih, pa redovite provjere pomažu u otkrivanju napretka tijekom vremena.

Važnost unutarnjeg osjećaja

Ne postoji jedinstveni test ili rezultat koji može u potpunosti obuhvatiti kako starite. Zamislite to više kao slagalicu. Fizičko zdravlje, mentalna agilnost, emocionalna ravnoteža i društvena povezanost – sve je to važno i međusobno povezano. Naravno, čak i ako sada postižete dobre rezultate, neke buduće promjene mogu biti izvan vaše kontrole. Niti jedan test ne može u potpunosti predvidjeti što donosi budućnost.

NOVO ISTRAŽIVANJE /

Tableta za dugovječnost: 'Pomlađuje stare imunološke stanice u samo četiri tjedna'

Na kraju dana, možda najbolji znak dobrog starenja nije brzina hoda ili duljina stajanja na jednoj nozi, već osjećaj koji imate prema vlastitom životu. Osjećate li se angažirano, zadovoljno i povezano s drugima?

Alati poput ljestvica pozitivnih i negativnih iskustava mogu pomoći u procjeni emocionalnog blagostanja. Takve kratke ankete ispituju svakodnevne osjećaje, od radosti i smirenosti do tuge i frustracije, nudeći uvid u ugodne i smislene strane života.

Kvalitetno starenje nije utrka sa štopericom niti briljiranje na testu pamćenja. Riječ je o poznavanju sebe, vlastitog tijela, uma i vrijednosti, te donošenju malih, značajnih promjena koje pomažu da se osjećate bolje u vlastitoj koži.

Stoga, slobodno stanite na jednu nogu ako želite. Ali ne zaboravite povremeno provjeriti i stanje svog uma, emocija i osjećaja svrhe.

POGLEDAJTE GALERIJU

ZAŠTITITE SE /

Znakovi ubrzanog starenja mozga javljaju se rano: Ove 23 pojave signal su za uzbunu

POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'